Mnogo riječi svakodnevno koristimo, pojma nemajući da se radi o eponimima, odnosno općim imenicama nastalim od osobnog imena. Evo nekoliko primjera, u kojima su sačuvana imena povijesnih ličnosti, gradova i mitoloških figura:
Magnolija – rod drveća i grmlja s duguljastim listovima i velikim bijelim, ružičastim ili grimiznim cvjetovima nazvan je po francuskom prirodoslovcu Pierreu Magnolu (1638. – 1715.), profesoru botanike na Sveučilištu u Montpellieru. Slavu među kolegama stekao je sistematskom klasifikacijom biljaka.
Maj – peti mjesec u godini nazvan je imenom Maje, antičke božice plodnosti. Prema grčkom mitu, Maja je bila najstarija Atlantova kći. Svome odabraniku, vrhovnom bogu Zeusu, rodila je Hermesa, glasnika besmrtnika. Rimljani su s njom poistovjećivali staroitalsku božicu Maju, ženu Vulkanovu, kojoj je bio posvećen mjesec svibanj (“Maius”).
Eden – ovdje ne mislimo na rajski vrst već na vrstu šešira s obodom svinutim prema gore. Nazvana je po britanskom državniku Robertu Anthonyju Edenu (1897. – 1977.), koji ga je rado nosio u javnosti. Prvak Konzervativne stranke, od 1935. do 1945. obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova. U vladi Winstona Churchilla, bio je ministar rata, potom ministar vanjskih poslova do poraza konzervativaca na izborima 1945. Nakon povratka konzervativaca na vlast 1951. godine, ponovno je postao ministar vanjskih poslova, a u travnju 1955. zamijenio je Churchilla na položaju premijera. Bio je jedan od inicijatora britansko–francuskog napada na Egipat 1956. godine, a nakon neuspjeha, povukao se iz političkog života.
Ilinštak – hrvatski dijalektalni naziv za sedmi mjesec nastao je prema blagdanu svetog Ilije, koji se slavi 20. srpnja. Riječ je o jednom od rijetkih starozavjetnih proroka kojeg priznaju i Istočna i Zapadna crkva. Prema predaji, ovaj borac protiv idolopoklonstva živio je u devetom stoljeću prije Krista, a stara tradicija smatra ga utemeljiteljem reda karmelićana. “Knjiga kraljeva” govori da je udovici koja ga je ugostila uskrisio sina jedinca. Čest ikonografski motiv jest njegov uzlaz na nebo u ognjenim kolima, zbog čega ga smatraju zaštitnikom od groma.
Hangar – velika građevina za smještaj, održavanje, popravak ili proizvodnju letjelica, plovila, vozila ili teških strojeva nazvana je po Hangartu, mjestu u Pikardiji, koje pak dolazi od franačke riječi “haimgard”, što znači “ograda oko kuće”. Jedan od najvećih hangara u povijesti izgrađen je 2000. godine kraj Berlina, za smještaj dvaju zračnih brodova “CargoLifter”. Njegova konstrukcija od čelika i platna zatvarala je prostor dugačak 363 metra, širok 225 metara i visok 107 metara! Taj golemi hangar danas je pretvoren u zabavni park.
Piše: Lucija Kapural
