Potres u Japanu razorio dva grada, odnio ogroman broj života i doveo do Korejskog masakra

Svi znamo da je Japan potresno područje, a do sada je najrazorniji potres pretrpio 2011. godine, no ovdje ćemo pisati o potresu koji slovi kao drugi po jakosti u povijesti te zemlje. Znate li kada se zbio taj drugi potres i koja je dva grada gotovo potpuno razorio? Koliko je života odnio? Ukoliko Vas zanimaju odgovori na postavljena pitanje pročitajte članak koji slijedi.

Razoran potres, tsunami i požari

Dana 1. rujna 1923.  u 11 sati i 58 minuta snažan potres svom je snagom pogodio dva velika grada Yokohamu i Tokio. Epicentar potresa je bio na nešto manje od 50 km južno od Tokija. Njegova se jačina procjenjuje između 7,9 i 8,2 po Richteru dok je najrazorniji nedavni japanski potres imao magnitudu od 8,9 stupnjeva. U tom je trenutku došlo do sudara filipinske oceanske ploče s euroazijskom kontinentalnom pločom. Nakon početnog udara, samo nekoliko minuta kasnije, uslijedio je tsunami visok oko 12 m. Niz visokih valova odnio je još tisuće života. Vrlo brzo su započeli požari, koji su “gutali” kuće u Yokohami i Tokiju.

Zašto je došlo do požara?

Budući da je potres izbio u vrijeme dok se u Japanu tradicionalno spremao ručak to je pogodovalo razvoju niza požara koji su uslijedili. Neki od njih su se pretvorili u velike vatrene oluje. Najveći gubitci života, a ujedno i najstrašniji posljedica su upravo vatrenog “tornada” koji je zahvatio skladište vojne odjeće smješteno u središtu Tokija. Tamo se sklonilo nešto malo manje od 40 000 ljudi, ali ih je tu dočekala smrt od vatrene stihije. Od ovog velikog broja spasilo se samo oko 300 osoba. Dodatan je problem bio što je potres prekinuo dovod vode, zbog čega je gašenje požara potrajalo sve do jutarnjih sati 3. rujna 1923. Car i carica boravili su u to vrijeme u gradu Nikkō te nisu bili u životnoj opasnosti.


Izjave svjedoka

Kapetan broda “SS Dongola” koji je bio u tom trenutku usidren u luci Yokohame izvijestio je kako je izgledao potres iz njegove perspektive. Prema tom izvješću brod je vibrirao, a uokolo se mogla vidjeti posvemašnja devastacija, rušenje zgrada koje je proizvelo ogromnu količinu bijele prašine, a koja je zamaglila zrak i učinila ga teškim za disanje. Nakon toga su započeli požari. Potres je pogodio i grad Kamakuru, smješten na najvećem japanskom otoku Honshū, udaljenom od epicentra nešto više od 60 km. O snazi ovog potresa svjedoči činjenica da je potres uspio pomaknuti tamošnji kip Bude, težak otprilike oko 100 tona, za oko pola metra. Od dva najteže pogođena grada, Yokohama je teže stradala od Tokija.

Korejski masakr

Vjerojatno ćete se pitati kakve veze ima korejski masakr s potresom. Naime, potres je imao i političke posljedice jer je raspirio desničarske strasti, u trenutku vojne ekspanzije i prihvaćanja zapadnog kapitalizma. Ova je kataklizma zaprijetila daljnjem gospodarskom razvoju Yokohame, kojega su nazivali gradom svile, a koji je do tog trenutka bio otvoren i kozmopolitski grad s pola milijuna stanovnika. Sve to je usmjerilo Japan, još jače nego do tada, prema militarizmu. Očito su japanske vlasti smatrale da je izlaz iz ove situacije u širenju Japana i zaposjedanju novih područja bogatih resursima u svrhu danjeg gospodarskog razvoja zemlje, kao i jačoj eksploataciji postojećih osvojenih teritorija. Nakon potresa došlo je do namjernog širenja antikorejske propagande, koja je dovela do vala nasilja prema Koreancima. Dio japanskih desničara proširio je lažne glasine da Koreanci koriste gužvu te pale, pljačkaju uništena područja, kao i da truju pitku vodu zbog čega je došlo do masakra masovnih razmjera, poznatog pod imenom “Korejski masakr”. Ljudi su mučeni i ubijani nakon čega bi učestalo bili raskomadani. U osnovi Koreju su Japanci u tom trenutku već dobrano iskorištavali, ali je antikorejsko raspoloženje bilo vezano uz jačanje pokreta koji se zalagao za njihovu nezavisnost.

Broj pobijenih Koreanaca

Nezavisni izvještaji kažu da se broj mrtvih Koreanaca, kao i nešto Kineza iznosio između 6000 i 10 000 ljudi. Situacija je bila tako napeta da je policija smještala Koreance u policijski pritvor kako bi ih zaštitila od mogućeg linča. U nekim slučajevima su se pobunjenicima pridružili vojnici i policija. Tu je kaotičnu situaciju iskoristila elita koja je uz pomoć policije i carske vojske krenula koristiti novostečenu “slobodu” ne bi li likvidirala političke disidente poput socijalista Hirasawe, anarhista Keischija i drugih vodećih desničarima nesklonih snaga u zemlji.

Zbrajanje štete

U ovom je razornom potresu uništeno više od pola milijuna domova, a oko 2 milijuna ljudi u jednom je trenutku izgubilo krov nad glavom. Potres je, zajedno u kombinaciji s tsunamijem i požarom, odnio više od 140 000 života, od čega je više žrtava bilo na području Yokohame nego u Tokiju. Žrtava je bilo i po susjednom otočju što je bila primarna posljedica potresom uzrokovanog tsunamija.
.
Tehnologija još nije dovoljno napredovala da bi se sa sigurnošću mogli predvidjeti potresi. U ovom trenutku moguće se rukovoditi samo činjeničnim stanjem, a to je pitanjem je li područje na kojem netko živi trusnog karaktera ili nije. Kako smo relativno nedavno iskusili više jačih potresa i Zagreb je smještena na trusnom području, i preostaje nam samo da poslušamo savjet Misako Kajim, japanske veleposlanice u Hrvatskoj, koja je savjetovala stanovnicima Zagreba i okolice da uvijek imaju uz sebe ruksak, s najpotrebnijim stvarima i dokumentacijom. Uz to njezin je najbolji savjet da se i ovdje počnu primjenjivati suvremena dostignuća u gradnji kuća otpornih na potrese veće jačine. U svemu tome nadajmo se da ćemo do nekog idućeg potresa početi primjenjivati japanska iskustva…

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari