Posljednji britanski krvnik: Objesio je preko 400 ljudi, nakon čega je postao gorljivi protivnik smrtne kazne!

Slika: YouTube screenshot

Otac koje glumačke dive je osvojio tri olimpijska zlata u veslanju? Tko je bio zadnji krvnik u Velikoj Britaniji? Kako je Coco Chanel dobila nadimak pod kojim je ušla u povijest mode?  Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Viktorijansko doba, kako nazivamo razdoblje vladavine britanske kraljice te indijske carice Viktorije (1819. – 1901.), obilježio je nagli razvoj kapitalističke proizvodnje, privredni prosperitet i razvoj građanskog društva, ali i svojevrsna diktatura čednosti. Ova osobina smatrana je ultimativnom vrlinom, barem za pripadnice nježnijeg spola, a na tzv. “raspuštenice” gledalo se prijekim okom. Ni usidjelice nisu bolje kotirale – smatrane su ženama drugog reda. U jednom onodobnom časopisu, provedena je anketa među njima. Na pitanje zašto se nikad nije udavala, najduhovitiji odgovor dala je sredovječna dama po imenu Anne. “Nisam htjela povećati broj svojih kućnih ljubimaca jer smatram da su ljudski mužjaci manje poslušni od pasa, manje privrženi od mačaka i manje zabavni od majmuna”.

2. U antičkoj Grčkoj i Rimu, mnogi su držali pse kao kućne ljubimce. Da su bili privrženi svojim četveronožnim pratiteljima, svjedoči rimski epitaf iz trećeg stoljeća. “Moja patnja dok te spuštam na tvoje počivalište jednaka je sreći koju sam osjetio kad sam te, prije petnaest godina, prvi put uzeo u ruke”, riječi su uklesane na nadgrobnom spomeniku jednog psa.

3. John Brendan Kelly Sr. (1889. – 1960.), otac američke filmske zvijezde Grace Kelly, ostvario je zapaženu sportsku karijeru. Prije nego što se posvetio biznisu, bavio se veslanjem, s tolikim uspjehom da je osvojio čak tri olimpijske zlatne medalje. Okušao se i u politici, kao demokratski kandidat na izborima za gradonačelnika Philadelphije 1935. godine. Glumičina majka, Margaret Majer, predavala je pak tjelesni odgoj na Sveučilištu Pennsylvanije te je ušla u povijest kao prva ženska trenerica atletskog tima na toj uglednoj ustanovi. 

4. Albert Pierrepoint (1905. – 1992.) zapamćen je kao posljednji krvnik u britanskoj povijesti (na slici). U četvrt stoljeća karijere, ovaj šutljivi, proćelavi Englez na onaj je svijet otpravio između 400 i 600 ljudi, uključujući serijske ubojice Gordona Cumminsa (“Blackout Ripper”), Johna Haigha (“Acid Bath Murderer”) i Johna Christieja (“Rillington Place Strangler”). Po povlačenju u mirovinu 1956. godine, postao je gorljivi protivnik kapitalne kazne. “Pogubljenja, prema mome iskustvu, nemaju moć odvraćanja ljudi od zločina. Smrtna kazna ne donosi ništa društvu – osim osvete”, zapisao je u memoarima. Zanimljivo, njegov otac Henry te stric Thomas također su bili krvnici.


5. Pravo ime Coco Chanel (1883. – 1971.), legendarne dizajnerice koja je u žensku modu unijela svrhovitu jednostavnost, bilo je Gabrielle Chasnel. Nadimak pod kojim je zapamćena, Coco, dobila je po francuskoj riječi za pijetla – svako jutro, pa čak i vikendima, budila se točno u pet sati!

6. Prvi računalni kod je, još u devetnaestom stoljeću, napisala jedna žena. Engleska matematičarka Ada Lovelace (1815. – 1852.) za života je bila u sjeni oca, čuvena romantičkog pjesnika Georga Gordona Byrona, no nedvojbeno se radilo o genijalnoj osobi. S kolegom Charlesom Babbageom, surađivala je oko unaprjeđenja mehaničkoga prototipa digitalnoga računala. Jedna od njezinih bilješki daje algoritam pomoću kojeg prototip računala može izračunati tzv. Bernoullijeve brojeve. Taj algoritam danas se smatra prvim računalnim algoritmom, a ona prvim računalnim programerom. Po njoj je nazvan računalni jezik Ada.

7. Ako vam je kakav zagrebački djedica rekao da je ono što pričate “larifari”, nije vam dao kompliment: htio je reći da pričate gluposti. Odakle ovaj pojam dolazi? Riječ je o složenici koja se, po uzoru na Beč, nekoć u potrebljavala u Zagrebu, za besmislene ili beznačajne stvari. Izraz je u Austriju, a potom i do nas, došao iz talijanskog jezika, od načina na koji je srednjovjekovni glazbeni pedagog Guido Aretinski (991. – 1050.) imenovao note (la, re, fa, re = larifari).

Piše: Lucija Kapural

Komentari