Posljednja večera: U želucu ihtiosaura pronađeni ostaci golema morskog gmaza

Dugački do petnaest metara, ihtiosauri su bili suvereni vladari mezozoičkih mora. Naziv roda dolazi od grčke kovanice, koju bismo mogli prevesti kao “riba-gušter”. Premda su imali oblik ribe (preciznije, današnje skuše), ihtiosauri su pripadali gmazovima te su disali plućima. Mogli su plivati brzinom od četrdeset kilometara na sat, a kroz vodu su se probijali zamasima repa, poput današnjih morskih pasa. Proučavajući fosil Guizhouichthyosaurusa, vrste ihtiosaura nazvane po kineskoj pokrajini Guizhou, paleontolozi su nedavno došli do novih uvida o prehrambenim navikama ovih životinja. Primjerak koji su analizirali, mužjak dugačak pet metara koji je u oceanu plivao prije otprilike 240 milijuna godina, nije se hranio samo glavonošcima, školjkašima i ribama, kao što su stručnjaci dosad pretpostavljali, nego i morskim reptilima. Naime, u njegovom želucu pronađeni su ostaci talatosaura, gmaza koji je za života bio dugačak čak četiri metra. Krupan plijen, nema što! “Ovo je prvi neosporan dokaz da su ihtiosauri bili vrhunski predatori. Ranije je struka smatrala da su se hranili manjim, mekanim plijenom, budući da nisu imali osobito oštre zube, ali se pokazalo kako ne morate imati zube poput britve da biste mili megapredator. Pretpostavljamo da je Guizhouichthyosaurusa napadao tako što bi snažno zgrabio plijen zubima, slomivši mu kralježnicu, da bi ga potom rastrgao. Sličnu strategiju imaju neke vrste današnjih predatora, primjerice, orke, morski leopardi i krokodili”, ispričao je voditelj istraživanja Ryosuke Motani, paleontolog sa Sveučilišta Kalifornije. “Zanimljivo, obilan obrok našeg ihtiosaura nije razgradila želučana kiselina, iz čega se može zaključiti da se radilo o njegovu posljednjem obroku. Predator je, čini se, uginuo nedugo nakon što se pogostio krupnim plijenom”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari