Jedan od najvažnijih tekstova za razumijevanje majanske tradicije zacijelo je “Popol Vuh”. Napisan između 1554. i 1558. godine, sadrži mitologiju, kozmogoniju te zapise o podrijetlu i povijesti majanskog naroda Quiché u razdoblju neposredno prije španjolskoga osvojenja te kronologiju vladara. Sudbina ovog spisa, napisanog latinicom, bila je blago rečeno burna. Smatra se da je to kopija starijih tekstova, pisanih na majanskome hijeroglifskom pismu, koje je bilo zabranjeno nakon španjolskog osvajanja.
“Popol” je riječ iz jezika quiché i označava skupštinu odnosno kuću u kojoj se okupljaju starješine kako bi odlučivali o pitanjima važnim za zajednicu. “Vuh”pak znači “knjiga”, “svitak”, “krpa” ili “sag”. U kontekstu onoga što sadrži, naslov se najčešće prevodi kao “Knjiga savjeta” ili “Knjiga vijeća”.
Po dolasku na Yucatán, španjolski osvajači našli su mnoštvo knjiga pisanih nekakvim čudnim znakovima pa su ih, kao produkte nečistih sila, masovno uništavali. Tu sudbinu doživio je i “Popol Vuh”, koji je – po zapovijedi španjolskog biskupa Diega de Lande – proglašen djelom vraga i bačen u vatru. Premda je spomenuti duhovnik imao istaknutu ulogu u zaštiti majanskog stanovništva od španjolskih okupatora, tim činom je nedvojbeno zatro važan dio njihove kulture. Razumljivo, domoroci su bili silno uzrujani.
De Landa je, čini se, s vremenom počeo osjećati neku vrstu grizodušja zbog uništenja njemu nerazumljivog djela. Godine 1566., napisao je knjigu “Relación de las Cosas de Yucatán”, u kojoj je pokušao dati prikaz svega što je naučio iz majanskih knjga prije nego što ih je osudio na smrt u vatri. Na osnovu tog djela, dijelom je rekonstruiran “Popol Vuh”, sveti majanski spis.
Koncem sedamnaestog stoljeća stoljeću, na španjolski ga je preveo dominikanac Francisco Ximénez, koji je rukopis pronašao u crkvi Chichicastenango u Guatemali. Stoljeće kasnije, spis ispisan na koži bit će pohranjen u Knjižnicu Newberry u Chicagu, gdje se čuva i danas.
Sadržajno, “Popol Vuh” može se podijeliti na tri velike cjeline. U prvom dijelu su opisi stvaranja svijeta i nastanka čovjeka koji, poslije nekoliko neuspjelih pokušaja, uz pomoć prirodnih sila (bogova) biva sazdan od bijelog i žutog kukuruza. U drugom dijelu govori se o pustolovinama blizanaca polubogovana, zemlji i u podzemlju, koji se zovu Hunahpu i Ixbalanque. U trećem se dijelu govori o porijeklu, kretanju, borbama, porazima i pobjedama indijanskih naroda, te o dominaciji naroda Quiché prije dolaska španjolskih osvajača.
Piše: Lucija Kapural
