Godine 2022. objavljena je vijest o neobičnom nalazu gravidne kornjače u Pompejima. Svi oni koji prate arheološka istraživanja u Kampaniji znaju da tamo nalazi kornjača nisu rijetkost. Kornjače su se često držale u vrtovima bogataša jer se vjerovalo da imaju funkciju zaštićivanja i liječenja, i to ponajprije kod slučajeva trovanja. Kako su otrovi bili često sredstvo rimskih obračuna, nije čudno što su nalazi kornjača bili učestali jer nije bilo na odmet imati koju kornjaču u blizini, a koja bi mogla “zlu ne trebalo” poslužiti kao protuotrov.
Traženje pravog mjesta u gradskom tkivu
Kada je eruptirao Vezuv davne 79. godine ne samo da je na neki način “zaledio” grad i njegove stanovnike u prostoru i vremenu već i njegovu floru i faunu. Tijekom ovog prošlogodišnjeg iskopavanja Pompeja, u dijelu grada koji je bio osobito teško pogođen potresom, nađena je kornjača koja je u tom trenutku, čini se, trebala položiti jaja. Kornjače pažljivo biraju mjesto na kojem će na svijet donijeti svoje potomstvo. Ukoliko ne nađu odgovarajuće mjesto zbog predugog čekanja s polaganjem jaja mogu i uginuti.
Grad u rasulu i 17 godina nakon potresa
Ova je kornjača nađena pod gomilom pepela i stijenja, a nalazila se unutar jame koju je iskopala vjerojatno kako bi se pripremila za mirno polaganje jaja. No do toga nije došlo jer je u tom trenutku nekako eruptirao Vezuv. Ono što je važno u ovom nalazu je mjesto na kojem je nađena, a to je ispod drvenog poda trgovine koja je uništena u potresu 62. godine. Upravo kornjačino ukapanje u jedan od važnijih gradskih objekata pokazuju da je grad i 17 godina nakon potresa još uvijek bio u rasulu i građevinskim radovima. To je samo dodatna potvrda dijelu znanstvenika koji već godinama tvrde da je potres uvelike promijenio ne samo način funkcioniranja grada već i strukturu tamošnjeg stanovništva. Čini se da je elita odavde pobjegla glavom bez obzira dok su skorojevići zasukali rukave i primili se posla, no kako svi znamo nisu imali sreće.
Ovaj nalaz je odličan svjedok promjena u samom gradskom prostoru nakon potresa, a čije se posljedice nisu uspjele sanirati ni do vremena erupcije.
Piše: Sonja Kirchhoffer
