Pompeji: Gravidna kornjača “iznenadila” arheologe

Iskopavanje kornjače: Fotografija: Archaeological Park ov Pompeii.

Nedavno je senzacionalno objavljena vijest kako su arheolozi u Pompejima ostali zapanjeni nakon što su u gradskom prostoru pronašli gravidnu kornjaču. Svi oni koji prate arheološka istraživanja Pompeja znaju da tamo nalazi kornjača nisu rijetkost, tako da prenaglašenoj nevjerici tu nema mjesta. Kornjače su se često držale u vrtovima bogataša jer se vjerovalo da imaju funkciju zaštićivanja i liječenja, i to ponajprije kod slučajeva trovanja. Kako su otrovi bili često sredstvo rimskih obračuna, nije čudno što su nalazi kornjača bili učestali jer nije bilo na odmet imati koju kornjaču u blizini, koja bi mogla “zlu ne trebalo” poslužiti kao protuotrov.

Traženje pravog mjesta u gradskom tkivu

Kada je eruptirao Vezuv davne 79. godine ne samo da je na neki način “zaledio” grad i njegove stanovnike u prostoru i vremenu već i njegovu floru i faunu. Tijekom nedavnog iskapanja Pompeja u dijelu grada koji je bio osobito teško pogođen potresom, nađena je kornjača koja je u tom trenutku, čini se, trebala položiti jaje. Kornjače pažljivo biraju mjesto na kojem će na svijet donijeti svoje potomstvo. Ukoliko ne nađu odgovarajuće mjesto zbog predugog čekanja s polaganjem jajeta mogu i uginuti.

Ostaci kornjače: Fotografija: Parco Archeologico Pompeii.

Grad u rasulu i 17 godina nakon potresa

Ova je kornjača nađena pod gomilom pepela i stijenja. Nalazila se unutar jame koju je iskopala vjerojatno kako bi se pripremila za mirno polaganje jajeta. No do toga nije došlo jer je u tom trenutku nekako eruptirao Vezuv.  Ono što je važno u ovom nalazu je mjesto na kojem je nađena, a to je ispod drvenog poda trgovine koja je uništena u potresu 62. godine. Upravo kornjačino ukapanje u jedan od gradskih objekata pokazuju da je grad i 17 godina nakon potresa još uvijek bio u rasulu i građevinskim radovima. To je samo dodatna potvrda dijelu znanstvenika koji već godinama tvrde da je potres uvelike promijenio ne samo način funkcioniranja grada već i strukturu tamošnjeg stanovništva. Čini se da je elita odavde pobjegla glavom bez obzira dok su skorojevići zasukali rukave i primili se posla.


Ovaj nalaz je odličan svjedok promjena u samom gradskom prostoru nakon potresa, a čije se posljedice nisu uspjele sanirati ni do vremena erupcije.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari