Podzemno carstvo smrti: Kako su zapravo nastale čuvene i sablasne pariške katakombe?

Fotografija: Wikimedia Commons

Zašto je za srednjovjekovnog čovjeka bilo opasno pisati ili jesti lijevom rukom? Po čemu je poznata šuma Pădurea Hoia? Kako je stvorena najveća kripta na svijetu? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. U srednjem vijeku, ljevoruki ljudi lako su mogli završiti na lomači. Smatralo se, naime, da tu “naopaku” osobinu dijele sa samim Sotonom, te da se nečiste sile prizivaju tom rukom. U drevnom Rimu također se prijeko gledalo na ljevake, no iz drugih razloga. Upravo ondje uveden je običaj rukovanja desnom rukom, kako bi obje strane mogle vidjeti da ona druga ne posjeduje skriveno oružje.

2. Čuvene pariške katakombe (na slici!), dugačke gotovo dva kilometra i smještene dvadeset metara ispod površine, zapravo su nekadašnji podzemni kamenolomi. Za ukop su se počeli koristiti u koncem osamnaestg stoljeća, kako bi se rasteretila prenatrpana gradska groblja. U to vrijeme, Parižani su bili izloženi brojnim zaraznim bolestima, zbog kontaminacije nastale neodgovarajućim sahranjivanjem mrtvih u masovne grobnice u crkvenim dvorištima. Odlučeno je stoga da se kosti diskretno premjeste u napuštene podzemne hodnike. Procjenjuje se da je, između 1780. i 1814. godine, više od šest milijuna tijela prebačeno u kosturnice, uključujući ostatke velikana Francuske revolucije. Tijekom Drugoga svjetskog rata, pripadnici pariškog Pokreta otpora koristili su ovaj kompleksni sustav tunela.

3. Abraham Lincoln (1809. – 1865.) jedini je američki predsjednik koji je imao vlastiti patent. Izumio je, naime, uređaj pomoću kojeg su se nasukani parobrodi u kratkom roku mogli osloboditi.

4. Koncem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, ruske su balerine uživale ogroman svjetski ugled. Potaknuta njihovom slavom, engleska plesačica Lilian Alicia Marks (1910. – 2004.) na početku karijere mijenja ime u Alicia Markova. Njen primjer su slijedile i neke druge sunarodnjakinje.


5. Proslava američkoga Dana zahvalnosti uvedena je 1789. godine, na preporuku tadašnjeg predsjednika Georgea Washingtona i uz odobrenje Kongresa. Blagdan, koji se obilježava četvrtog četvrtka u studenom, vuče korijene još od prvih engleskih doseljenika, a slavi zajednicu različitih kultura. Danas ga povezujemo s pečenom puricom, vatrometom i potocima alkohola, no u osamnaestom stoljeću se slavio – postom i molitvom!

6. Koncem 1944. godine, tijekom Drugoga svjetskog rata, američki borbeni zrakoplov srušio se na japanski otok Chichijimu. Od devetorice članova posade, osmorica su pala u ruke neprijatelja, a sudbina im bijaše jeziva: japanski vojnici ubili su ih i pojeli! Deveti, koji se uspio spasiti, zvao se – George H. W. Bush! Da, govorimo o čovjeku koji će 1989. godine postati američkim predsjednikom.

7. Pădurea Hoia, šuma smještena u srcu Rumunjske, smatra se jednim od najukletijih mjesta na našem planetu. Priče o susretima s nadnaravnim entitetima među njenim nijemim krošnjama sežu daleko u prošlost, a većina njih uključuje duhove onih koji su preminuli nasilnom smrću te traže osvetu.

Piše: Lucija kapural

Komentari