Ledeno odnosno glacijalno doba, poznato i kao oledba, definira se kao razdoblje u geološkoj prošlosti Zemlje obilježeno intenzivnim zaleđivanjem. Najstarijih tragova oledbi ima iz donjeg algonkija, prije 750 milijuna godina, a posljednja oledba bila je u pleistocenu, prije 600 do 700 tisuća godina. Tijekom potonje, smjenjivala su se hladna ledena i toplija međuledena doba, tzv. glacijali i interglacijali. Postoje mnoge teorije o uzrocima oledbe, a prije tri godine, u časopisu “Science Advances”, iznesena je jedna uistinu zanimljiva.
Prema autorima članka, za nastupanje ledenog doba odgovorna je – svemirska prašina! Naime, pad temperature, koji je doveo do masovnog izumiranja živih organizama, znanstvenici su povezali s prašinom koja se formirala prilikom sudara asteroida iz orbita Marsa i Jupitera. U članku se navodi da je ova svemirska prašina padala na naš planet tijekom dva milijuna godina, te da je njena koncentracija postala toliko velika da je blokirala Sunčevu svjetlost, što je pak dovelo do pada temperature na planetu. Mnogi empirijski dokazi upućuju na ove zaključke. Primjerice, tragovi svemirske prašine pronađeni su u morskom vapnencu kod Sankt-Peterburga, kao i u kompozitnim uzorcima u naselju Kinnekulle na jugu Švedske.
Za vrijeme oledbe koja je nastupila prije 443 milijuna godina, izumrlo je osamdeset pet posto vrsta morskih beskralježnjaka. Znanstvenici to doba nazivaju ordovicijskim izumiranjem. Dvadesetak milijuna godina prije toga dramatičnog događaja, na Zemlji su ubrzano počele nastajati nove vrste, što je poznato kao ordovicijsko umnožavanje.
Znanstvenici odavno pretpostavljaju da je povećanje koncentracije svemirske prašine na Zemlji izazvao neki događaj izvan našeg planeta. U objavljenom istraživanju se navodi da je prije 466 milijuna godina između orbita Marsa i Jupitera došlo do sudara velikih asteroida te da su njihovi ostaci doveli doveli do velikog umnožavanja, a potom do masovnog izumiranja vrsta.
Piše: Lucija Kapural
