Na području Maroka, paleontolozi su nedavno identificirali ranije nepoznatu vrstu prapovijesnoga morskog psa. Ferromirum oukherbouchi, kako je nazvan, u oceanima je plivao prije više od 365 milijuna godina, u razdoblju kasnog devona. Drevna grabežljiva riba bila je dugačka tek trideset tri centimetra, nešto više od najmanjega živućeg morskog psa – pigmeja. Od srodnika se nije razlikovala samo po dimenzijama već i po proporcionalno golemim, buljavim očima te jedinstvenoj građi čeljusti. “Fosil koji smo pronašli bio je nevjerojatno dobro očuvan, pa smo uspjeli doznati brojne detalje o ovoj nevjerojatnoj životinji”, ispričao je voditelj istraživanja Christian Klug, paleontolog sa Sveučilišta u Zürichu. Klug i kolege iz Sjedinjenih Američkih Država i Nizozemske proučili su morfologiju i biomehaniku čeljusti ovoga morskog psa, došavši do nevjerojatnog uvida. “Niti jedna vrsta morskog psa, izumrla ili živuća, nije imala ovakve ralje. Dvije strane donje čeljusti nisu bile spojene, što je životinji omogućilo ne samo da ih pomiče prema dolje nego i da ih rotira. Veći i oštriji zubi pritom bi došli u uspravnu poziciju, pa je naš maleni predator s lakoćom mogao nabiti plijen na njih. Kad bi hrana završila u njegovim ustima, rotirajuće čeljusti bi je potisnule u jednjak, pa je životinja mogla pojesti puno u kratkom vremenu”, objašnjava Klug. “Kad su morski psi počeli sve češće mijenjati zube, ova tehnika žvakanja postala je zastarjela, a dominantna je postala ona koja je prisutna i kod većine današnjih morskih pasa i raža”.
Piše: Lucija Kapural
