Paleontologija, znanost o biljnim i životinjskim organizmima iz geološke prošlosti, pruža nam jedinstven uvid u život čudesnih stvorenja koja su nastanjivala naš planet prije mnogo milijuna godina. Za vas smo odabrali niz zanimljivih otkrića koja je ova znanost ostvarila posljednjih godina!
Kobna magma
Na zapadu Kine, u provinciji Liaoning, paleontolozi su 2020. pronašli dva izvrsno očuvana fosila ranije nepoznatog dinosaura. Changmiania liaoningensis, kako je vrsta prema mjestu otkrića nazvana, to je područje nastanjivao prije 123 milijuna godina, u razdoblju rane krede. Pripadao je ornitopodima, rodu nevelikih dvonožnih biljoždera s ptičjim kukovljem koji su bili rasprostranjeni na svim kontinentima. Njihova glavna evolutivna prednost, zbog koje su postali najraširenija skupina dinosaura u kredi, bio je progresivni razvoj aparata za žvakanje. Najsloženiji ikad razvijen kod gmazova, može se usporediti s onim kod današnjih sisavaca, kao što je krava. Vrhunac su dostigli pojavom vrsta s pačjim kljunom, a izumrli su prije 66 milijuna godina, kad i ostali dinosauri. Imali su snažne udove prilagođene trčanju, ali i kopanju jama. Nadalje, njihov kostur imao je morfološke karakteristike slične onima u modernih sisavaca koji se ukopavaju, kao što su skraćeni vrat, kratke ruke te snažan, mišićav rep, važna alatka kod kopanja. Nažalost, obje pronađene jedninke snašao je nelijepi kraj. Siroti dinosauri ostali su zarobljeni u svojoj urušenoj podzemnoj jazbini, po svoj prilici uslijed erupcije susjednog vulkana, što objašnjava njihovu savršenu očuvanost. Iz položaja njihovih tijela jasno je da su bili živi u trenutku kad se na njih sručila magma.
Primitivno oko slično onome u pčela
Prije četiri godine, paleontolozi su u Estoniji pronašli 530 milijuna godina star fosil, koji sadrži nešto nevjerojatno: najstarije ikad otkriveno oko! Ostaci izumrla morskog stvorenja sadrže primitivni oblik oka, kakvo se danas može naći u rakova, pčela i vilinih konjica. Stručnjaci su ga otkrili analizirajući dobro očuvane ostatke člankonošca trilobita. Ti preci paukova i rakova živjeli su u morima u razdoblju paleozoika, a analiza je pokazala da su imali primitivan oblik kompozitnog oka, optički organ koji se sastoji od spleta sićušnih stanica poznatih kao omatidije, sličnih onima u današnjih pčela. To otkriće sugerira da se oko vrlo malo promijenilo u posljednjih pet stotina milijuna godina.
Sjedinjeni za vječnost
Godine 2019., u okolici njemačkoga grada Darmstadta ostvareno je uzbudljivo paleontološko otkriće. Znanstvenici su otkopali pedesetak milijuna godina stare ostatke para kornjača, fosiliziranih upravo u trenutku parenja. Fosili su otkriveni u blizini jame Messel, koja se, zbog svoga paleontološkog značaja, nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske kulturne baštine. U znanstvenoj literaturi već su ranije opisani slučajevi insekata za vječnost zarobljenih u smoli usred parenja, no ovo je prvi put u povijesti da su se arheolozi susreli s fosilima kralježnjaka “zamrznutih” u toj radnji. Rep mužjaka bio je podvučen pod ženku, što stručnjaci tumače kao dokaz da se radilo upravo o koitalnom položaju. Znanstvenici smatraju da je nesretne kornjače snašla eksplozija vulkanskih plinova iz obližnjeg jezera. Naime, u vulkanskim jezerima svakih nekoliko stotina godina dođe do eksplozije ugljičnog dioksida i drugih toksičnih plinova te, posljedično, do trovanja okoliša. U ovom slučaju, vjeruje se da su kornjače nakon jedne takve eksplozije jednostavno potonule kroz sedimente na dnu jezera te tako ostale sačuvane za vječnost. Ostaci su time vredniji znamo li da je riječ o izumrloj vrsti Allaeochelys crassesculpta.
Biljka, životinja ili nešto treće?
Znanstvenici su napokon riješili misterij oko kojeg se već desetljećima lome koplja. Riječ je zagonetnu, 558 milijuna starome ovalnom organizmu promjera metar i pol, nazvanom Dickinsonia. Kako je fosilnih ostataka s očuvanom organskom tvari dosad pronađeno malo, klasifikacija ovog stvorenja predstavljala je nerješiv problem. Ne više! Zahvaljujući nevjerojatnim naporima skupine ruskih paleontologa, koji su 2019. godine doslovce visjeli sa strmih stijena ponad Bijelog mora te polagano kuckali čekićima u potrazi za drevnim fosilima, pronađen je primjerak Dickinsonije koji je napokon rasvijetlio što ovo biće doista jest. Fosil je bio u tako dobrom stanju da su istraživači, kad su ga probušili, u njemu pronašli kolesterol. Bio je to nepobitan dokaz da je riječ o životinjskom organizmu, i to najstarijem na svijetu. Sveti gral paleontologije, kako su ga oduševljeni stručnjaci prozvali, po svoj je prilici bio prvo veliko višestanično biće koje je nastanjivalo naš planet. Prije nego što je kolesterol omogućio sigurnu klasifikaciju, znanstvenici su vjerovali da se radi o divovskoj amebi ili pak gljivi. Do sada se smatralo kako su velike životinje na Zemlji počele prevladavati oko vremena kambrijske eksplozije, 541 milijun godina prije Krista. Novo otkriće sugerira da su životinje većih dimenzija postojale i ranije.
Piše: Lucija Kapural
