Prije trinaest godina, na današnji dan, svijet je obuzela panika kakva se nije javila od nuklearne katastrofe u Černobilu. Potres magnutude 9.1 stupnjeva po Richteru, koji je 11. ožujka 2011. zavio Japan u crno, smatra se prirodnom katastrofom koja je proizvela najveće gospodarske štete u povijesti. Bio je to najsnažniji potres u zemlji te sedmi po jačini u svijetu otkad se vrše mjerenja.
Potres koji je zaokrenuo Zemljinu os
S epicentrom u Pacifičkom oceanu, sedamdesetak kilometara istočno od poluotoka Oshike, udario je u 14 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu. Bio je toliko snažan da je pomaknuo istočni dio Japana za gotovo četiri metra, zaokrenuo Zemljinu os za 16.5 centimetara i skratio dan za 1.6 mikrosekundi! Pobješnjeli tsunami, s valovima višim od deset metara, gutao je sve pred sobom: u katastrofi je poginulo oko šesnaest tisuća ljudi.
Nakon glavnog potresa, uslijedilo je još stotinu i šezdeset manjih u prva dvadeset četiri sata, a preko pet stotina u narednih pet dana. Nesmiljeni udari prouzročili su niz požara i golema oštećenja prometnica diljem obale. Preko milijun kućanstava ostalo je bez opskrbe vodom, a četiri i pol milijuna bez električne energije.
Zabranjena zona
Potres je izazvao automatsko gašenje jedanaest nuklearnih reaktora u zemlji. Najteže su bile pogođene nuklearne elektrane Fukushima I. i II. Dok su se u Fukushimi II. sva četiri reaktora automatski ugasila, u Fukushimi I., koja je bila bliže epicentru, stanje je bilo znatno dramatičnije. Tri reaktora u toj nuklearnoj elektrani, jednoj od najvećih u svijetu, pregrijala su se, a došlo je i do eksplozije nagomilanog vodika.
Vlasti su promptno reagirale – evakuirano je preko 200.000 ljudi, a područje unutar dvadeset kilometara od elektrane proglašeno je zabranjenom zonom. Prema procjenama, radijacija koja je ispuštena u okolinu u havariji Fukushime iznosi šestinu one koju je uzrokovala nesreća u Černobilu.
Piše: Lucija Kapural