Ovaj račić ostao je savršeno očuvan u jantaru – duže od stotinu milijuna godina!

Najveći broj jantarnih fosila pronađen je u Mjanamru. Upravo iz te azijske države stiže najnoviji “ulov” ovog tipa: na sjeveroistoku zemlje, otkopan je savršeno očuvan primjerak raka iz razdoblja krede. Duže od stotinu milijuna godina, ovaj neveliki člankonožac počivao je u jantaru, gustoj biljnoj smoli koja, nakon što se stvrdne, funkcionira kao svojevrsna vremenska kapsula. U svome žućkastu, prozirnom grobu, ostao je savršeno očuvan za vječnost – na broju su mu čak i sitne dlačice na nožicama!

Ranije nepoznata vrsta nazvana je Cretaspara athanata. Prva riječ je složenica od pojmova “kreda” i “aspara” – potonji se odnosi na drevno arijsko božanstvo oblaka i vode, što upućuje na amfibijsku prirodu ove životinjice – dva milimetra dugačko stvorenje, spekuliraju znanstvenici, nastanjivalo je kopno ali i slatku vodu. Morsku vodu kao njegov habitus znanstvenici su eliminirali – naime, drveće koje proizvodi ovu smolu ne uspijeva u slanom okolišu. Druga riječ, “athanata”, prevodi se pak kao “besmrtnik”, što ne treba pomnije objašnjavati. “Ovo je izuzetno važan nalaz. Riječ je, naime, o najstarijem očuvanom fosilu raka koji je nastanjivao slatkovodni okoliš. Vjerujemo da predstavlja most između slatkovodnih i morskih rakova”, ispričao je voditelj istraživanja Javier Luque, profesor paleontologije na Sveučilištu Harvard.

Maleni “besmrtnik” pripada grupi Anomura, tzv. “pravim rakovima”. Za razliku od članova porodice Brachyura, koju čine člankonošci što hodaju na tri para nogu, pravi rakovi kreću se na četiri para. Znanstvenici pretpostavljaju da su se ove dvije skupine, hodom evolucije, razvijale neovisno jedna o drugoj, odnosno da se radi o primjeru konvergencije.

Piše: Lucija Kapural


Komentari