Ovaj maleni primat, koji je područje Azije nastanjivao prije šest i pol milijuna godina, preživio je zahvaljujući svojoj prilagodljivosti!

Na jugoistoku kineske provincije Yunnan, u napuštenom rudniku lignita, paleontolozi su otkopali ostatke Mesopithecus pentelicusa. Riječ je o izumrloj vrsti majmuna koja je područje današnje Azije i Europe nastanjivala prije šest i pol milijuna godina, u razdoblju tercijara. “Ovo otkriće je iznimno značajno: radi se, naime, o najstarijim fosilima majmuna pronađenim izvan Afrike. Nadalje, pretpostavljamo da je ova životinja rodbinski povezana s brojnim vrstama današnjih azijskih majmuna, ako nije i njihov izravni predak”, objašnjava Nina Jablonski, antropologinja s Državnog sveučilišta Pennsylvanije. “Iz paleontološke perspektive gledano, zanimljiva je činjenica da se ove životinje u Aziji pojavljuju istodobno s velikim čovjekolikim majmunima”. Dionisios Youlatos, paleontolog s Aristotelovog sveučilišta u Solunu, i njegov kolega Xueping Ji, profesor na Sveučilištu u Yunnanu, detaljno su analizirali donju čeljust, bedrenu kost i kost pete drevnog majmuna. Prva im je otkrila da je analizirana jedinka bila ženka, a potonja je ispričala zanimljivu priču o kretanju ovoga nevelikog primata. “Otkrili smo da je Mesopithecus pentelicus bio vrlo spretan, kako na zemlji tako i među krošnjama. Ta lokomotorna raznovrsnost uvelike je doprinjela širenju vrste kroz guste šume Azije i Europe”, objašnjava Youlatos. “Na evolucijski uspjeh ovih majmuna utjecala je i građa njihovih zuba, odnosno činjenica da su se, osim biljkama, hranili voćem i cvijećem. Imali su sposobnost fermentiranja celuloze, a želudac im je bio sličan onome u današnjih krava. Poput modernih preživača, mogli su jesti hranu slabije kvalitete te dobivati dovoljno kalorija fermentiranjem hrane, odnosno korištenjem masnih kiselina dostupnih djelovanjem bakterija. Zahvaljujući takvim prehrambenim navikama, nisu nužno morali živjeti pored vode, pa su se mogli osvajati goleme prostore u, evolucijski gledano, vrlo kratkom vremenu. Tercijar je bio razdoblje dramatičnih promjena u okolišu, a upravo prilagodljivost je ovoj vrsti omogućila preživljavanje”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari