Na području Maroka, u napuštenom rudniku fosfata, paleontolozi su nedavno otkrili novu vrstu mozasaura. Nazvana Gavialimimus almaghribensis, ova je životinja tamošnjim morima plivala prije otprilike sedamdeset milijuna godina, u razdoblju krede.
Mozasauri, izumrli gmazovi koji su mogli narasti i do dvadeset metara, smatraju se jednim od najopasnijih stanovnika oceanskih dubina. Oboružani snažnim čeljustima, prepunim zuba oštrih poput britve, s lakoćom su kidali meso golemih kornjača i glavonožaca, ali i morskih pasa. Uz to su bili brzi i imali nevjerojatno oštar vid, pa im je malo koji plijen uspijevao umaknuti. Dok ih neki paleontolozi smatraju precima zmija, drugi vjeruju kako i zmije i mozasauri potječu od zajedničkog pretka.
Novootkrivena vrsta imala je dugačku, usku njušku i oštre zube koji su se zaklapali kao patent-zatvarač – baš kao kod današnjih gavijala, gmazova iz porodice pravih krokodila. “Građa njuške otkriva nam da je ova životinja, poput većine mozasaura, bila prilagođena specifičnoj vrsti predacije, konkretno, lovu na plijen koji se brzo kretao”, objašnjava voditeljica istraživanja Catie Strong.
U kraljevstvu mozasaura, postojala je jasna podijela plijena, a svaka vrsta držala se svoga menija. Primjerice, debeli, okruglasti zubi vrste Globidens simplex bili su prilagođeni drobljenju tvrdih, oklopljenih životinja. Činjenica da se međusobno nisu borile za objed objašnjava kako su tolike vrste mozasaura postojale u isto vrijeme, na istome mjestu.
Piše: Lucija Kapural
