More i nebo spojeni u veličanstvenom plavetnilu, vapnenačke litice koje poput okamenjenih divova strše iz plićaka (poznate kao faraglioni odnosno “svjetionici”, predmet su brojnih lokalnih legendi), čudesne bugenvilije koje grle otok poput miomirisna ljubičastog opasača, slikovite zavojite stazice, tajanstvene špilje i skrovite šljunčane plaže samo su neki od razloga zbog kojih je Capri, neveliki otok na južnoj strani Napuljskog zaljeva, u grčkoj mitologiji opjevan kao otok sirena. Dok je grad Capri, smješten na istoku, bučno i mondeno mjesto prepuno dizajnerskih butika, u usnulome mjestašcu Anacapriju, na zapadnoj strani, možete kupiti autentične suvenire poput ručno oslikana keramičkog posuđa, lanenih kaftana, sapuna s komadićima kore limuna i sandala rađenih po mjeri.
U antičko doba, bio je omiljeno ljetovalište rimskih careva. Tiberije je, primjerice, imao čak dvanaest palača na otoku, a njihove ruševine svjedoče o vladarevu dekadentnom životu. Najraskošnija je bila Jupiterova palača (na slici!), glavna rezidencija koja se protezala na 7.000 kvadratnih metara, s modernim sustavom navodnjavanja, terasastim vrtovima i luksuznim termama. Velebno zdanje nije služilo samo zemaljskim užicima. Tiberije je bio okrutan vladar, a na raskošne gozbe često je pozivao one koji bi mu se iz bilo kojeg razloga zamjerili. Nakon što bi ispraznili tanjure, pozvao bi ih na šetnju vrtovima s koje se nikad ne bi vratili: Tiberijevi sluge bacali su ih s vrha litice u ponor, zbog čega se to mjesto danas naziva “carev skok”!
Osim po okrutnosti, Tiberije je bio poznat po hedonizmu. Plavu špilju, koju danas posjećuju turisti sa svih strana svijeta, koristio je kao privatni bazen. Za njegova vremena, zidove špilje krasile su skulpture boga mora Neptuna. U osamnaestom stoljeću, bila je poznata kao Gradola, a pomorci i otočani su je izbjegavali, vjerujući da u njoj stoluju vještice. Ponovno je “otkrivena” 1862. godine, nakon što ju je posjetio njemački pisac August Kopisch te napisao knjigu o njenim ljepotama. Grotta Azzura kraljevstvo je nestvarnog plavetnila: sunčeve zrake koje prodiru kroz podvodni otvor reflektiraju se od bijeloga vapnenačkog dna, osvjetljavajući čitavu špilju azurnom bojom, a ako uronite ruku u vodu, ona će poprimiti pomalo zastrašujući srebrni sjaj. Najbolje vrijeme za posjet špilje je u jutarnjim satima, kad je more mirno. Ulaz je toliko uzak da kroz njega može proći samo maleni čamac, a putnici za to vrijeme moraju ležati. Lađari često pjevaju u špilji, kako bi demonstrirali njenu nevjerojatnu akustiku.
U devetnaestom stoljeću, Capri su otkrili bogati industrijalaci na proputovanjima po Europi. Za njima su, privučeni inspirativnim okruženjem, na otok su pohrlili umjetnici. Norman Douglas napisao je roman o Capriju, Mark Twain i Alberto Moravia ispisali su stranice i stranice o posjeti čudesnoj Plavoj špilji, Somerset Maugham je radnju novele “The Lotus Eater” smjestio na otok, Claude Debussy u naslovu impresionističke skladbe spominje Anacapri, Maksim Gorki ovdje je pak kupio kuću, u kojoj je svojedobno ugostio Lenjina glavom i kozjom bradicom…
Dvadesetih godina prošlog stoljeća, u danas napuštenoj vili u središtu grada Caprija – na kojoj se još uvijek nalazi zagonetan natpis “Hram ljubavi i boli” – okupljali su se homoseksualci. Izgradio ju je francuski industrijalac i pjesnik Jacques d’Adelswärd-Fersen: na Capriju je pronašao utočište nakon skandala koji je uključivao fotografije nagih pariških školaraca. Ondje je neko vrijeme živio s talijanskim ljubavnikom Ninom Cesarinijem, a navodno bi u krevetu redovito ugošćivali zgodne lokalne momke. Idila je potrajala dok se Fersen, tijekom putovanja u tadašnji Cejlon, nije navukao na opijum. Ljubavnik ga je nakon toga ostavio, a nesretni čovjek je počinio samoubojstvo u krevetu svoje raskošne vile, progutavši smrtonosnu dozu kokaina.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća, otok su opsjedale zvijezde poput Sophije Loren, Brigitte Bardot, Grace Kelly, Rite Hayworth, Liz Taylor, Clarka Gablea i Ingrid Bergman, u potrazi za magičnom kombinacijom jednostavna seoskog života i ekstravagancije najfinijih hotela, draguljarnica i butika. Ljetovanja slavnih dama ostavila su traga i u modi: sandale u kakvima je Jackie Kennedy gazila po zahtjevnim stazama svoga omiljenog otoka nazvane su “capri sandale”, a hlače koje je popularizirala Edith Head, kostimografkinja iz zlatne ere Hollywooda, poznate su kao “capri hlače”.
Piše: Lucija Kapural
