Otkriveni fosil biljke stare 360 milijuna godina!

Na području New South Walesa, savezne države u jugoistočnom dijelu Australije, nedavno su pronađeni fosilni ostaci dosad nepoznate prapovijesne biljke. Vrsta je nazvana Keraphyton mawsoniae – prvi dio imena s grčkog bi se mogao prevesti kao “rogata biljka”, dok je drugi dio “posudila” od paleontologinje koja ju je otkrila, profesorice Ruth Mawson. “Procjenjujemo da je bila visoka oko devedeset centimetara. Anatomski gledano, srodna je današnjim papratnjačama, odjeljku flore koji – u odnosu na cvjetnjače – obuhvaća primitivnije skupine vaskularnih biljaka. Živjela je prije otprilike 360 milijuna godina, u periodu devona, u vrijeme kad je Australija bila dijelom superkontinenta Gondwane”, objašnjava glavni autor studije Antoine Champreux, doktorand sa Sveučilišta Flinders. “Otkriće je iznimno važno, jer su dobro očuvani fosilni ostaci biljaka iz tog perioda iznimno rijetki”. Naime, u devonu, četvrtom razdoblju paleozoika, biljke i životinje tek su počele kolonizirati kontinent, a tek s vremenom su se pojavila i prva stabla. Dok su mora vrvjela životom – ribama oklopnjačama, resoperkama i dvodihalicama; trilobitima, koraljima, brahiopodima i cefalopodima – na kopnu još nije bilo ni sisavaca, ni dinosaura, ni biljaka s cvijetovima. “Na prvi pogled, nismo imali bogznašto za vidjeti, tek fosilizirani ‘štap’, no stvari su postale znatno zanimljivije kad smo biljku razrezali i zavirili unutra”, kaže Champreux. “Anatomija biljke bila je u potpunosti očuvana, što nam je pružilo jedinstvenu priliku da proučimo stanice stare stotine milijuna godina”. Budući da biljke s početka devona biljke nisu razvile pravi korijen, stabljiku ni list, bile su ovisne o vodi, pa su uspijevale isključivo na vlažnim mjestima. Sredinom razdoblja, neki predstavnici papratnjača započinju rast u visinu. Do tada su sve biljke bile niže od jednog metra no, razvojem korijena, debla i krošnje, nastaju prve šume. Sjemenjače, koje su se razvile tek u kasnom devonu, predstavljaju najuspješnije kopnene biljke – kako su najmanje ovisne o vodi, može ih se naći čak i u pustinjama.

Piše: Lucija Kapural

Komentari