Otkrivena najstarija životinja na Zemlji: Ovaj primitivni sferični organizam živio je prije milijardu godina!

Prvi mikroorganizmi na Zemlji razvili su se u praatmosferi bez kisika. Prije tri milijarde godina, pojavile su se cijanobakterije, prvi fotosintetski organizmi: uz pomoć sunčeve svjetlosti, ove modrozelene bakterije počele su koristiti ugljikov dioksid i vodu kako bi napravile šećer i prehranile se. Kao otpadni proizvod u tom procesu, nastajao je kisik. U jednom trenutku, njegova se koncentracija povećala do razine koja je postala otrovna za anaerobne organizme, uslijed čega dolazi do njihova masovnog izumiranja. S druge strane, atmosfera bogata kisikom bila je preduvjet za nastanak kompleksnije eukariotske stanice, a time i višestaničnih organizama. Dugo se vjerovalo da je najstarija životinja na našem planetu bila 558 milijuna godina stara Dickinsonia, neobično stvorenje koje je više nalikovalo listu nego životinji. Prošle godine, kineski geobiolog Zhenbing She to je demantirao: u sedmentnim naslagama na jugu Wuhana otkrio je 600 milijuna godina starog rebraša, koji je njemu u čast prozvan “Sheovom životinjicom”.

Prije nekoliko dana, paleontolozi su zoru faune pomaknuli još više unatrag: U Škotskom visočju su pronašli mikrofosil životinjice star gotovo milijardu godina! Bicellum brasieri, kako je drevno stvorenje nazvano, slatkovodni je protist koji je, čini se, bio prvi višestanični organizam na Zemlji. Za neupućene, protisti su heterogeno carstvo unutar domene eukariota, jednostaničnih ili višestaničnih organizama s definiranom jezgrom, kojima pripadaji praživotinje, neke alge i neke gljive. Mnogi od njih su pokretni, a kreću se pomoću bičeva, cilija i pseudopodija. Višestanični protisti, poput onoga nedavno otkrivenog, žive u kolonijama, u gotovo svim sredinama koje sadrže vodu. “Porijeklo kompleksne višestaničnosti te, posljedično, faune najvažnija su dva događaja u povijesti života na Zemlji, a naše otkriće na oba baca svjetlo”, s ponosom je ispričao voditelj istraživanja Charles Wellman, paleontolog sa Sveučilišta u Sheffieldu. On i kolege pod mikoskopom su proučili tanke poprečne presjeke fosfatnih naslaga otkopanih u škotskoj formaciji Diabaig, na dnu isušena jezera. U nekliko njih, otkrili su grozdove primitivnih organizama sferična oblika, s dva različita tipa stanica. “Dokazali smo da je do evolucije višestaničnosti došlo puno ranije nego što je struka pretpostavljala, i to ne u oceanima nego u slatkoj vodi”, zaključuje Wellman.

Piše: Lucija Kapural


Komentari