Lijane, biljke koje se tankim stabljikama penju po drugim biljkama, stijenama, pa i zidovima, dolaze do više svjetla nego što ga imaju biljke pri tlu, osobito one u sjeni drveća. Budući da u tankim stabljikama nemaju dovoljno mehaničkoga tkiva, potrebna im je potpora za rast u visinu.
Penju se na različite načine. Dok se, primjerice, povijuše ovijaju oko druge biljke pomoću stabljike s dugim člancima, lozice imaju vitice koje su preobraženi ogranci, kod graholika su čitavi listovi preobraženi u jednostavne vitice, bršljan se po drveću i zidovima uspinje pomoću adventivnoga korijenja, ružama penjačicama i kupini pomažu trnovi, pavitini lisna vretena, a tropskim biljkama poput vanilije zračno korijenje.
O postanku ovih biljaka donedavno se znalo vrlo malo, budući da se iznimno rijetko pojavljuju u fosiliziranom obliku. Oktriće drevnog makrofosila ranije nepoznate povijuše u formaciji Cucaracha to je promijenilo!
Ampelorhiza heteroxylon, kako je vrsta nazvana, rasla je prije devetnaest milijuna godina na području današnje Paname. “U to vrijeme, ova regija bila je poluotok vulkanskog krajolika, prekriven gustom tropskom šumom”, ispričala je voditeljica istraživanja Joyce Chery, botaničarka sa Sveučilišta Cornell.
Novootkrivena lijana pripada rodu Paullinieae, koji čine vrlo raznolike tropske i suptropske biljke. “Prije ovog otkrića, imali smo tek nejasne predodžbe o tome kada i kako su lijane evoluirale”, ispričala je znanstvenica.
Piše: Lucija Kapural
