Na istočnoj obali Grenlanda, najvećeg otoka na našem planetu, znanstvenici su nedavno otkrili ranije nepoznatu vrstu sisavca iz razdoblja kasnog trijasa. Stvorenje veličine štakora, čiji su fosilizirani ostaci otkopani na lokalitetu Liasryggen, u blizini fjorda Carlsberg, ovim je područjem trčakralo prije otprilike 215 milijuna godina, u vrijeme kad se carstvo flore sastojalo od nepreglednih šuma paprati i golosjemenjača a životinjskim svijetom su dominirali gigantski krokodili, kornjače, dinosauri i pterosauri. Novootkrivena vrsta, nazvana Kalaallitkigun jenkinsi, imala je vrlo specifično zubalo. “Ovo je najstariji primjer zubne kosti s dvostrukim korijenom na kutnjacima. Kao takav, pruža nam jedinstven uvid u evoluciju čeljusti ranih sisavaca”, s uzbuđenjem priča voditelj istraživanja Grzegorz Niedzwiedzki, profesor paleontologije na Sveučilištu u Uppsali, dodajući kako je Kalaallitkigun jenkinsi, kukcožder čije je tijelo bilo prekriveno baršunastom dlakom, najviše sličio današnjim rovkama. Poput njih, hranio se često, i noću i danju – isprva beskralježnjacima, da bi s vremenom postao svežder. “Promjene u zubima ove životinje povezane su s promjenom njihovih prehrambenih navika. Kako se njihov ‘meni’ proširivao, tako su dobivali jače zubne korijene te šire i nazubljenije površine zuba, pogodne za mljevenje hrane”, objašnjava Tomasz Sulej, paleontolog s Poljske akademije znanosti.
Piše: Lucija Kapural
