Otkriće krapinskog pračovjeka izazvalo je golemo uzbuđenje među svjetskim znanstvenicima

U davnoj prošlosti, na području današnje Hrvatske živjela je najveća poznata skupina neandertalaca – lovcaca i skupljača iz srednjeg paleolitika. Ova populacija, kao što je opće poznato, nazvana je prema fosilnim ostacima nađenim 1856. u dolini Neandertal kraj Düsseldorfa. Iste godine, u Zagrebu je rođen čovjek koji će otkriti najbogatiju kolekciju ostataka neandertalskog čovjeka na jednome mjestu, čuveni prirodoslovac Dragutin Gorjanović-Kramberger. Svoj životni podvig, zbog kojeg ga smatraju ocem paleoantropologije, ostvario je 1899. godine, kad je, u špilji na Hušnjakovu brdu kod Krapine, otkrio fosilne ostatake neandertalaca. Priča o krapinskom pračovjeku, kako su ostaci sedamdesetak ljudskih jedinki starih 130.000 godina nazvani, dobila je početak!

Iskapanja su trajala šest godina, stvorivši nezapamćeno uzbuđenje u svjetskoj znanstvenoj zajednici. Velik broj pronađenih kostiju neke je istraživače uputio na zaključak da je špilja bila ritualno mjesto gdje su pokapani mrtvi, no definitivnih dokaza za to nema. Ono što se, na osnovi pronađenih tragova ognjišta, pouzdano zna jest to da se krapinski pračovjek znao služiti vatrom. Živio je nomadski, u neprestanoj potrazi za hranom i skloništem, a od kamenčića koje je prebirao u blizini špilje naučio je izrađivati oruđa. Krapinsko nalazište danas je zaštićeno kao prvi hrvatski paleontološki spomenik prirode.

Piše: Lucija Kapural

Komentari