Kakva je “neman” ostavila gigantske otiske koji su se na obali Floride pojavljivali puno desetljeće? Koji je američki državnik predosjećao vlastitu smrt? Zašto je Hoover zaplijenio Tesline dokumente nakon znanstvenikove smrti? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U razdoblju od 1948. do 1958. godine, žitelji Floride redovito su pronalazili gigantske otiske na pijesku uz morsku obalu. Oni praznovjerni zaključili su da je riječ o đavoljim kopitima; kriptozoolozi su slavili, uvjereni da su otkrili novu životinjsko vrstu; malobrojni znanstvenici koji su po tom pitanju odlučili dati sud složili su se da se radi o golemoj, ranije nepoznatoj ptici. Nitko nije pogodio da je “tajanstvena vrsta” zapravo bio – čovjek! Radilo se o lokalnom muškarcu, koji se odlučio neslano našaliti te je na stopala navukao petnaest kilograma teške olovne “cipele” u obliku gigantskih kokošjih nogica, koje je sam dizajnirao. “Zločin” je priznao četiri desetljeća nakon što ga je počinio, kao starac.
2. U veljači 1909., tridesetogodišnjakinja Emma Hauck, majka dvoje djece, zaprimljena je na psihijatrijski odjel Sveučilišta u Heidelbergu, s dijagnozom dementia praecox (tadašnji naziv za shizofreniju). Činilo se da se pacijentica brzo oporavlja te je mjesec dana kasnije otpuštena na kućnu njegu. Nažalost, ubrzo je došlo do dramatičnog pogoršanja simptoma te je prebačena na zatvoreni odjel psihijatrijske klinike Wiesloch, gdje će ostati do kraja života. Zapisi iz spomenute ustanove, pronađeni koncem dvadesetog stoljeća, potresno su svjedočanstvo zadnjih godina života ove nesretne žene. Otkriveno je, primjerice dugačko pismo suprugu, koje se sastoji od samo jedne očajničke rečenice, ponovljene nekoliko tisuća puta: “Herzensschatzi komm!” (“Dragi, dođi!”).
3. Prema svjedočenju Williama Henryja Crooka, jednog od tjelohranitelja Abrahama Lincolna (1809. – 1865.), šesnaesti američki predsjednik sanjao je proročanske snove o vlastitom atentatu. Obistinili su se kobna 14. travnja 1865. godine, kad je John Wilkes Booth otvorio vatru na Lincolna u Ford’s Theatreu u Washingtonu. Crook, koji toga dana nije bio na dužnosti, prisjetio se svoga zadnjeg razgovora s predsjednikom. Umjesto da mu, po običaju, na rastanku kaže “Laku noć”, šef mu je rekao “Zbogom”. Dan nakon atentata, Lincoln je preminuo od posljedica ranjavanja, a Crook je nastavio raditi za Bijelu kuću narednih pola stoljeća, služeći još dvanaestoricu američkih predsjednika.
4. O Afroamerikanki Katherine Johnson (1918. – 2020.) često se piše kao o ženi koja je odvela čovjeka na Mjesec. Ova matematičarka izračunala je putanje leta mnogih svemirskih letjelica tijekom rada s američkim svemirskim programom, koji je trajao više od tri desetljeća. Njen rad pomogao je astronautima da što prije odu u svemir. Bila je jedna od najvećih znanstvenica koje je NASA imala te pionirka STEM-a. Njen genij prepoznat je još kad je bila djevojčica. Gimnaziju je upisala kao desetogodišnjakinja, a fakultetsku diplomu dobila je prije devetnaestog rođendana!
5. Madame Tussaud (1761. – 1850.), francuska umjetnica koja je slavu stekla izradom nevjerojatno realističnih voštanih figura slavnih osoba, bila je njemačkog podrijetla: do udaje za Françoisa Tussauda, zvala se Marie Grosholtz. U vrijeme Francuske revolucije, bačena je u tamnicu zbog prijateljstva s članovima kraljevske obitelji. Umalo je završila na giljotini, no pustili su je na slobodu pod uvjetom da izradi pogrebne maske za Luja XVI. i Mariju Antoanetu te time dokaže lojalnost novoj vlasti.
6. Po pitanju povijesnog značaja odmetnika Neda Kellyja (1854. – 1880.), Australci su i dan danas podijeljeni: dok ga jedni smatraju pukim banditom, za druge predstavlja simbol otpora britanskoj kolonijalnoj vlasti. Ono oko čega se svi slažu jest da je bio iznimno hrabar čovjek. Tu osobinu iskazao je još kao dječak, riskiravši vlastiti život kako bi spasio vršnjaka od utapanja. Zahvalni dječakovi roditelji za nagradu su mu uručili zelenu lentu sa zlatnim obrubom. Od nje se nije odvajao – nosio ju je i tijekom posljednjeg obračuna s policijom! Nakon što su ga čuvari zakona konačno uhvatili, osuđen je na smrt. Hladnokrvnost je zadržao i na stratištu. Kad mu je krvnik namaknuo omču oko vrata, mirnim je glasom rekao: “Takav je život”.
7. Dana 7. siječnja 1943. godine, jedan od najvećih znanstvenika svih vremena umro je u hotelskoj sobi u New Yorku: Nikoli Tesli presudio je banalni krvni ugrušak. Tijelo genija iz Smiljana još se nije bilo ni ohladilo a brojne dokumente, koje je čuvao u hotelskom spremištu, zaplijenio je J. Edgar Hoover. Zašto su Teslini spisi toliko zanimali zloglasnog direktora FBI-a? Poznato je da znanstvenik potkraj života radio na moćnom oružju, svojevrsnoj zraci smrti koja je trebala služiti za obaranje zrakoplova s neba. Smatrajući da bi dokumenti o takvom superoružju mogli biti opasni u rukama neprijatelja – naposljetku, Drugi svjetski rat je bio u tijeku – Hoover im je dao oznaku najtajnijih materijala.
Piše: Lucija Kapural
