Kulinarski izazov: Pokušajte pripremiti gurmansko jelo iz srednjeg vijeka!

 

Povijest čovječanstva je neraskidivo povezana s hranom, a njezino se poimanje mijenjalo zajedno s razvojem društva. Danas više negoli ikada prije, barem u razvijenijim dijelovima svijeta, bavimo se hranom kao užitkom i pri tome ne razmišljamo o razdobljima kada je vladala oskudica hrane zbog čega iz vida znamo izgubiti i njezino stvarno značenje.

Hrana bogatih i siromašnih


Prehrana bogatih i siromašnih je vro različita, no iako se može činiti da je kuhinja sirotinje pala u zaborav, ona se, može iščitati iz kuharica povlaštenih slojeva jer hrana bogatih je barem jednim svojim dijelom i hrana sirotinje. Razlika je u tome što osnovne i većini ljudi dostupne namirnice, bogati kombiniraju na različitije načine i dopunjavaju većim brojem dodataka pri čemu je takva raznovrsnost jedan od pokazatelja privilegiranosti i ujedno način uspostavljanja društvene distance. Tako se, primjerice, u srednjem vijeku društveni status pokazivao i prežderavanjem, u kojem je meso imalo primat nad ostalim vrstama hrane, a što je bilo u suprotnosti s antičkim svijetom u kojem je kruh bio idealna hrana, unatoč konzumaciji mesa. S vremenom se krajem srednjeg vijeka shvaćanje hrane mijenja, ali ideal “ugodne popunjenosti” odnosno obilatog jedenja ostaje prisutan sve do novog doba.

Mogućnost rekonstrukcije povijesne kuhinje(?!)

Budući da ćemo ovdje predstaviti jedno od srednjovjekovnih jela može se postaviti pitanje u kojoj je mjeri moguće rekonstruirati neku povijesnu kuhinju, s obzirom na činjenicu da su se promijenili ne samo proizvodi, već i konzumenti. Na naše osjete, pa tako i osjetilo okusa dobrim dijelom utječe i iskustvo, tako da je teško “razmaženo” nepce zadovoljiti nekim, uvjetno rečeno, jednostavnijim jelom.

Recept:

Pokušat ćemo napraviti eksperiment i isprobati recept koji je preuzet iz kuharice Maggie Black.

Pašteta od gljiva (vegetarijanska, a može se napraviti i kao veganska)

Konkretan je recept preuzet iz srednjovjekovne kuharice Le Ménagier de Paris (“Pariški gurman”), ali je prilagođen suvremenim prilikama.

Sastojci:
-450 g domaćeg ili kupljenog prhkog tijesta
-450 g šampinjona
-prstohvat soli
-2 žlice maslinovog ulja
-50 g ribanog sira (Cheddar)
-1/2 žličice soli
-1/8 žličice svježe mljevenog crnog papra
-1/4 žličice suhog senfa u prahu (provjereno može se kupiti u “Harissi”)
-1 izmučeno jaje
Za vegansku varijantu recepta potrebno je koristiti vegansko pecivo, izostaviti sir ili koristiti veganski sir, a umjesto jaja upotrijebiti sojino, rižino ili bademovo mlijeko

Priprema:

Upotrijebite dvije trećine tijesta za oblaganje manjih dubljih posuda za pečenje. Zagrijati pećnicu na 200°C. Odbacite stabljike gljiva, a zatim klobuke operite i prokuhajte u slanoj vodi, potom ih ocijedite, posušiti i na kraju narežite. Stavite ih u posudu te pomiješajte s uljem, sirom i začinima, izabranim po vašem ukusu. Napunite pripremljene posude s tijestom, a preostalo tijesto razvaljajte i poklopite smjesu. Premažite gornji sloj tijesta jajetom. Vrhove možete ukrasiti ukrasima od tijesta i premazati ih dodatno jajetom. Napravite mali urez u sredini na gornjem sloju tijesta. Pite pecite u pećnici između 15 i 18 minuta. Poslužite toplo.

“Jezik” hrane

Hrana ima svoj “jezik” i ovdje na konkretnom primjeru možemo isprobati kako bi nam odgovarao “dijalekt” srednjovjekovlja u malo moderniziranoj varijanti.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari