Engleska je postojbina brojnih povijesnih zagonetki, uključujući onu nikad do kraja objašnjenog postanka i funkcije Stonehengea. Riječ je, kao što vam je vjerojatno poznato, o megalitu, kamenom spomeniku golemih dimenzija izgrađenom između 2000. i 1400. godine prije Krista. Čemu je služilo ovo impresivno zdanje? Jesu li druidski svećenici ondje vršili magijske obrede ili su imali znatno prozaičniju namjenu, kao puki grobni spomenici? Ili su pak pomoću tih struktura predviđane astronomske pojave, poput ljetnog i zimskog solsticija te pomrčina Sunca i Mjeseca? Nadalje, kako su ljudi prenijeli kamene blokove mase jedne tone iz planina u jugozapadnom Walesu do današnjeg lokaliteta u ravnici Salisbury u engleskoj grofoviji Wiltshire – udaljenost veću od 220 kilometara? Premda postoji mnogo teorija, jasnih odgovora na ova pitanja nema. A Stonehenge je nedavno pokazao da u svojim njedrima krije još misterij ili dva! U blizini slavne građevine, u drevnom naselju Durrington Walls, pronađene su, naime, zagonetne strukture iz razdoblja neolitika – krug sazdan od dvadesetak otvora dubine od pet metara. Rupe su, vjeruju stručnjaci, predstavljale granicu koja je ljude vodila u sveto područje. Na projektu radi tim akademika sa Sveučilišta St. Andrews, Birmingham, Warwick i Glasgow, a voditelj istraživanja Vincent Gaffney, jedan od najvećih stručnjaka za megalitsku arhitekturu u zemlji, tvrdi da je riječ o otkriću bez presedana. “Kao i po pitanju Stonehengea, nejasno je kako je ova struktura mogla biti napravljena, budući da su tadašnji ljudi od alata na raspolaganju imali kamen, drvo i kost. Još je manje jasna svrha tih rupa, ali imamo nekoliko novih teorija o tome”, kaže arheolog. Čini li se samo nama ili je ovo tek ljepši način da kaže: “Znam da ništa ne znam”?
Piše: Lucija Kapural
