Zbog eksplozije vodenih kralježnjaka, stručnjaci o devonu govore kao o “razdoblju riba”. U tom periodu paleozoika – preciznije, prije 380 milijuna godina – plitkim morima Maroka, Sjeverne Amerike i Europe krstarila je neman iz noćne more, pet metara dugački Titanichthys. Izgled je, međutim, bio jedino zastrašujuće kod nje. Riječ je o izumrloj vrsti iz porodice oklopnjača (Placodermi), riba čija su tijela bila prekrivena štitom od debelih koštanih ploča. Za razliku od većine srodnika, poput gigantskog Dunkleosteusa, Titanichthys nije bio predator. Tako barem tvrde autori nedavno objavljene studije o ovoj devonskoj ribi, paleobiolog sa Sveučilišta u Bristolu Samuel Coatham te njegov kolega sa Sveučilišta u Zürichu Christian Klug. “Ne možemo to još nepobitno dokazati, no sve indicije ukazuju na to da se ova životinja hranila suspenzijom, baš kao što to čine moderne goleme psine i neke vrste kitova. Drugim riječima, konzumirala je čestice hrane raspršene u vodi, koje su prolazile kroz specijaliziranu strukturu za filtriranje”, ispričao je Coatham. “Premda joj je donja čeljust premašivala dužinu od metra, bila je puno krhkija od one kod ostalih oklopnjača. Drugim riječima, nije bila pogodna za komadanje plijena, jer bi se u dodiru s nekom većom životinjom – pogotovo onom oklopljenom – po svoj prilici slomila”, nadopunjuje ga Klug. Dvojica stručnjaka do ovog su uvida došla analizirajući gotovo u potpunosti očuvane fosilne ostatke Titanichthysa otkrivene na jugu Maroka, u tzv. Maïderovom bazenu. Ovo područje poznato je po fosilima iz prapovijesti, koji su znanstvenike već nekoliko puta doveli do spektakularnih uvida.
Piše: Lucija Kapural
