Koliko je engleskih kraljeva skončalo na nimalo kraljevski način, na nužniku? Zašto se čaj u imućim kućanstvima svojedobno držao pod ključem? Zvijezda kojega kultnog serijala je sudjelovala u iskrcavanju u Normandiji? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U georgijanskom periodu, čaj se u Englesku uvozio iz Kine te je, kao takav, bio astronomski skup. Bio je rezerviran za pripadnike najviših društvenih slojeva, no čak ni oni si ga nisu mogli svakodnevno priuštiti. Kao najveću dragocjenost, zaključavali su ga u posebne drvene kutije, a njegovu pripremu nisu povjeravali slugama već je to bio zadatak gospodarice kuće.
2. Predodžba da je Napoleon Bonaparte (1769. – 1821.) bio nizak raširena je ali i pogrešna. Francuski car i vojskovođa bio je visok 168 centimetara, koliko i prosječan muškarac u ono vrijeme. Za ideju da je bio “vertikalno izazvan” dijelom su zaslužni njegovi neprijatelji, koji su ga u propagandnim pamfletima pokušavali prikazati manje moćnim nego što je to bio, a dijelom činjenica da se volio okruživati iznimno visokim i mišićavim vojnicima, pored kojih se doimao nižim.
3. Engleski kralj Edmund II. (993. – 1016.), zbog ratobornosti zapamćen pod nadimkom Ironside (“Željeznoboki”), skončao je na nimalo dostojanstven način – izboden je dok je vršio veliku nuždu. Vjerovali ili ne, nije bio jedini engleski monarh koji je izdahnuo na zahodu. Točno dvije stotine godina kasnije, sličnu sudbinu dočekao je Ivan Bez Zemlje (1167. – 1216.). Nitko ga, istinabog, nije ubio ali je umro na zahodu, od dizenterije. O nelijepom kraju Henrika I. (1069. – 1135.) već smo pisali: osvajač Normandije i tvorac povelje koja je poslužila za podlogu “Magna Chartae” umro je od prejedanja omiljenim specijalitetom, paklarama. Dogodilo se to na nužniku, kamo su ga potjerali grčevi u želucu uzrokovani neumjerenošću u konzumaciji ovih primitivnih ribolikih kralježnjaka sličnih jeguljama. U nusprostorijama je zadnji put udahnuo i Đuro II. (1683. – 1760.), kralj Velike Britanije i Irske te knez izbornik Braunschweig-Lüneburga.
4. Taj Mahal, veličanstveni mauzolej od bijelog mramora koji je šah Džahan u sedamnaestom stoljeću dao podići za preminulu suprugu Mumtaz Mahal, jedan je od najblistavijih bisera svjetske athitekture. Smješten je nedaleko od grada Agre u indijskoj saveznoj državi Uttar Pradesh, a na njemu je gotovo dva desetljeća radilo dvadeset tisuća radnika. Tijekom Drugoga svjetskog rata, Indijci su ga maskirali bambusovim stabljikama, kako ne bi bio uništen u eventualnom bombardiranju.
5. James Montgomery Doohan (1920. – 2005.), kanadski glumac najviše zapamćen po ulozi Montgomeryja “Scottyja” Scotta u kultnom serijalu “Zvjezdane staze”, sudjelovao je u brojnim bitkama Drugoga svjetskog rata, uključujući iskrcavanje u Normandiji. Tijekom rata, ranjen je sedam puta, od toga dvaput vrlo teško.
6. Imućne žene u antičkoj Grčkoj mnogo su pažnje pridavale mirisnim kremama i uljima. Za svaki dio tijela koristile su različiti miris: u kosu su utrljavale mažuran, noge su mazale palminim uljem, ruke metvicom, vrat timijanom, a ekstrakt ljubičice smatrale su djelotvornim stimulansom za živahan duh i bistar um.
7. Od trećeg stoljeća prije Krista, u Kini su održavane utakmice u igri loptom koja uvelike podsjeća na današnji nogomet. Bile su popraćene okladama, a često i fizičkim sukobima navijača dviju momčadi. Ovaj sport se zvao cuju, a osobitu popularnost stekao je za vladavine dinastije Han. Od Kineza su ga, pod nazivom kemari, preuzeli Japanci.
Piše: Lucija Kapural
