Nevjerojatno arheološko otkriće: Otkriveno truplo junaka koji je pokušavao spasiti ljude iz pakla Vezuva!

Da nevolje nikada ne dolaze same, pokazao je slučaj gradova Napuljskog zaljeva poput Pompeja, Herkulaneja i nekih drugih okolnih gradića koji su prvo pretrpjeli razoran potres 62. godine, da bi nedugo nakon toga doživjeli novo razaranje u erupciji Vezuva.

Erupcije slabo poznate u starom vijeku

Erupcije su bile zbog svoje rjeđe učestalosti slabije poznate od primjerice drugih kataklizmi pa stanovnici tadašnjeg svijeta nisu bili svjesni opasnosti koja im je prijetila, premda su pokazatelji njezina skorog izbijanja bili uočljivi znatno prije negoli je do nje došlo. U ovom trenutku smatra se da su neki od tih gradova jednim dijelom ostali bez stanovništva već nakon potresa, a na što bi ukazivale brojne prazne kuće od kojih je dobar dio njih bio u  trenutku erupcije u postupku obnavljanja. To bi mišljenje potkrijepile i zasada nađene male količine mrtvih tijela, kako u Pompejima tako i u Herkulaneju. Kada je došlo do erupcije, dio stanovništva odlučio je napustiti grad, no dio je njih odlučio pričekati i vidjeti u kojem će se smjeru razvijati situacija zbog čega su si tako oni koji su ostali, i ne znajući potpisali smrtnu presudu.


Jedan od svjedoka Plinije Stariji

O tim događajima svjedoče zapisi Plinija Starijeg, koji je dao precizne opise tijeka erupcije, a koju je kao znatiželjni znanstvenik odlučio promotriti izbliza. Osim njegovih bilješki najbolje svjedočanstvo onoga što se u tom trenutku zbivalo na području Napuljskog zaljeva te 79. godine daju materijalni ostaci, koji svoju dobru sačuvanost duguju činjenici da su bili gotovo dva tisućljećja zatrpani pod tonama vulkanskog materijala.

Otkrivena tijela

Na plaži u Herkulaneju otkriveno je 300-injak tijela, no jedno od njih je relativno nedavno  izazvalo veliku pozornost javnosti. U pitanju je tijelo čovjeka koji je u vrijeme smrti imao između 40 i 45 godina te je bilo u dobroj fizičkoj formi. Njegovo je tijelo pobudilo zanimanje u odnosu na druga jer je uz njega nađen alat za spašavanje, kao i drugi  predmeti poput veće količine novca, remena ukrašenog srebrom i zlatom i mača s drškom od bjelokosti, što sugerira da je ovdje riječ o mornaričkom časniku koji je, kako pretpostavljaju arheolozi, sudjelovao u misiji spašavanja zarobljenih ljudi.

Poziv u pomoć

Poznato je da je Plinije krenuo promatrati ovu neobičnu pojavu iz istraživačkih pobuda i intelektualne radoznalosti, no kako je dobio poziv u pomoć od svoje prijateljice Rectine koja je živjela u jednoj od tamošnjih vila, njegov se pothvat pretvorio u akciju spašavanja koja nije bila ograničena samo na spomenutu prijateljicu već i na druge ljude ove gusto naseljene obale. Nažalost, akcija je bila neuspjela kako za samog Plinija tako i za ljude koji su ostali čekati pomoć.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari