Od špilja preko zemunica i sojenica do giganrtskih nebodera, pratimo razvoj graditeljstva. Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivih podataka o nastambama iz davne prošlosti!
1. Kako bi se zaštitili od kiše, snijega, vjetra, grabežljivaca i pripadnika drugih ljudskih zajednica, naši preci iz starijega kamenog doba povlačili su se u prirodne zaklone, špilje. Kako je tehnologija obrade kamena napredovala, svoje domove počeli su ograđivati obrambenim zidovima, sazdanim od naslaganog kamenja i precizno postavljenog granja. Sljedeći korak u razvoju prapovijesne “arhitekture” bilo je podizanje nastambi od drveta i životinjskih koža, ukrašenih isprepletenim šibljem. Prve građevine tog tipa, otkrivene na jugoistoku Francuske, nastale su prije 450.000 godina.
2. Potkraj paleolitika, naši preci počeli su izrađivati nastambe nalik na šatore američkih Indijanaca. Prvo bi postavili drvenu konstrukciju, od štapova jednake duljine i debljine, a oko nje bi jednostavno razapeli životinjske kože. Preteča kolibe prvi put se pojavila početkom srednjega kamenog doba. Sastojala se od drvene konstrukcije koju je pokrivalo šiblje.
3. Anasazi, pripadnici pretkolumbovske civilizacije koji su obitavali u polupustinjskim dijelovima Sjeverne Amerike, tehnološki su bili neshvatljivo napredni. Osim brojnih puebla, impresivnih kompleksa od opeke s otprilike dvije stotine prostorija, izgradili su tisućama kilometara dugu mrežu kanala za navodnjavanje, koja im je omogućila da, usred kamene pustinje, ostvare čak dvije žetve godišnje, kao i velebne brane te cestovnu mrežu za prijevoz dobara.
4. Nabatejaci, arapski narod koji se u 6. stoljeću prije Krista nastanio na području oko Sinajskog poluotoka te uza sjeveroistočnu obalu Crvenoga mora, da bi u 2. stoljeću prije Krista utemeljio državu s glavnim gradom Petrom, imali su uistinu specifičan način gradnje – gradove su doslovce urezivali u stijene!
5. Japodi, narod koje je u doba rimske vladavine nastavao područje Like, Ogulinsko-plaščanske udoline i Pounja, gradili su sojenička naselja. Kuće su podizali na terasama podno gradina a, gdje je bilo moguće, iskoristili bi prirodne stijene kao zidove, dok su ostale gradili u tehnici suhozida. Japodske kuće imale su jednu ili dvije prostorije i bile su pravokutna oblika. Krov je bio načinjen od šindre, drvenih daščica postavljene jedne preko drugih, na pod su nanosili ilovaču, a u kutu prostorije nalazilo se ognjište ograđeno kamenjem.
6. Nurage, obrambene kule koje su između 1100. i 300. godine prije Krista podizali drevni Sardi, svojevrsno su graditeljsko čudo. Oblika krnjeg stošca, koji se sužuje prema vrhu, uistinu su jedinstveni fortifikacijski objekti. Načinjene su bez žbuke, samo u suhozidu, a nadsvođene nepravilnom kupolom čiji se strop oslanjao na središnji stup sagrađen od kamenih blokova poredanih jedan na drugi ili čak na jedan jedini kameni blok. Sobe u unutrašnjosti tih kula, raspoređene na više katova, bile su povezane spiralnim stubištem, a služile su za stanovanje, vjerske obrede te kao radionice i skladišta. Između velikih nuraga nalazi se niz manjih tvrđava s hodnicima, koji su spajali pojedine nurage jedne s drugima, stvarajući složeni obrambeni sustav.
6. Pripadnici indijanske pretkolumbovske civilizacije Chibcha, koji su nastanjivali područje Kordiljera u današnjoj Kolumbiji, nastambe su gradili od balvana obloženih blatom. Četiri kose krovne grede davale su im oblik piramide, a bile su pokrivene slamom ili travom. U njih se ulazilo kroz nevelika vrata od trske, a imale su dvije prostorije: jednu za muškarca, a drugu za njegovu ženu ili žene.
7. Drevni stanovnici Kapadocije, povijesne regije u unutrašnjosti Male Azije, u mekanim vulkanskim stijenama, koje su vjetar i voda isklesali u neobične oblike, izdubili su svoje nastambe, skloništa, crkve i samostane, kao i kompleksan sustav tunela (na slici!). Pretpostavlja se da se stanovništvo preselilo pod zemlju kako bi se spasilo od dugotrajnih posljedica erupcije vulkana.
Piše: Lucija Kapural
