Nevjerojatan način na koji se u prošlosti dobivala “kraljevska” ljubičasta boja!

Pod pojmom minojska kultura podrazumijevamo civilizaciju brončanog doba koja se razvijala na otoku Kreti od 2600. do 1100. godine prije Krista. Ime joj je, prema tamošnjem mitskom vladaru Minosu, nadjenuo engleski arheolog Arthur John Evans, koji je 1900. otkrio ostatke palače u Knosu. Ova drevna civilizacija vrhunac je doživjela između 18. i 16. stoljeća prije Krista, kad su, nakon izgradnje velikih palača-gradova, nastala obrtnička središta koja su robom opskrbljivala cijeli otok, a moćna flota omogućavala im je trgovinu po cijelome Levantu.

Razvijeno umjetničko oblikovanje osobito je zamjetno na keramici, freskama i štukaturama sa svjetovnim i religijskim motivima te sitnoj figuralnoj plastici u keramici, bjelokosti, bronci i zlatu. Monumentalne kretske građevine razlikovale su se od svega što je do tada nastalo na svijetu – bile su višekatne, s unutrašnjim i izvanjskim stubama, ozidanim bunarima, masivnim stupovima, magazinima i dvorištima. Početkom 16. stoljeća prije Krista, kretska kultura proširila se na okolne egejske otoke, ali i na grčko kopno, gdje je utjecala na stvaranje mikenske kulture. Uništena je u najezdi došljaka s kopna.

Naše poznavanje ove prastare civilizacije nedavno je obogaćeno vrijednim otkrićem. Na nenaseljenom otočiću Chrysiju, smještenom južno od Krete, arheolozi su pronašli zlatne perlice, poludrago kamenje poput lapis lazulija i ametista te, što je najvažnije, svojevrstan pogon za proizvodnju dragocjene ljubičaste boje. Upravo ljubičasti pigment, koji se dobiva iz ljuske jedne vrste morskog puža, bio je temelj otočne ekonomije prije tri i pol tisuće godina. Bazeni s ostacima ljuštura, primitivne pećnice, vjedra i kaskadne konstrukcije svjedoče o tome da se taj pigment, namijenjen isključivo onima debelog novčanika, masovno proizvodio na otoku. “Ovdje su postojale svojevrsne farme puževa. Ljudi su uzgajali vrstu Hexaplex trunculus kako bi izbjegli naporno, često i opasno vađenje puževa iz mora”, ispričala je arheologinja Chryssa Sofianou, dodajući kako su odjeću obojenu ovim pigmentom najčešće nosili vladari i moćnici, zbog čega je nijansa nazvana “kraljevskom ljubičastom”.

Piše: Lucija Kapural


Komentari