Po čemu je zapamćen mladi konfederacijski vojnik W. V. Meadows? Što se dogodilo sa snimkom prvih ljudskih koraka na Mjesecu? Kada i gdje se odvijao sličan scenarij kao u horor filmovima iz franšize “Pročišćenje”? Uživajte u neobičnim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U Američkome građanskom ratu sudjelovao je mladić po imenu W. V. Meadows, koji se borio na strani Konfederacije. Nije zapamćen ni po kakvu osobitom junaštvu, već po činjenici da je preživio nešto što ljudsko biće ne bi smjelo preživjeti. Tijekom opsade Vicksburga, neprijateljski metak pogodio ga je ravno u oko. Izgubio je to oko ali, nekim čudom, ne i život – štoviše, dočekao je duboku starost. S onim tko ga je pogodio, stanovitim Knappom, nakon rata je postao blizak prijatelj, a ono što ga je pogodilo, metak, iskašljao je 58 godina nakon ranjavanja!
2. Godine 1969. ljudska noga zakoračila je na do tada nedostižnu i negostoljubivu površinu našega nebeskog pratitelja, Mjeseca. Trenutak kad je Neil Armstrong izgovorio legendarnu rečenicu o “malom koraku za čovjeka a velikom skoku za čovječanstvo” bio je vrhunac najvećeg pothvata svih vremena te je, kao takav, ovjekovječen kamerom. Manje je poznato da je netko iz NASA-e nehotiočno izbrisao povijesnu snimku prvih koraka na Mjesecu – ono što danas možemo vidjeti jest kopija te vrpce, znatno slabije kvalitete od originala.
3. Bizantski car Bazilije II. (957. – 1025.) gotovo tri desetljeća je ratovao s bugarskim carom Samuilom, pokušavajući osvojiti njegov golemi teritorij. Uništenje Samuilove države postalo je glavna preokupacija opsjednutog Bazilija, a želja mu se ispunila 1014. godine, bizantskom pobjedom u klancima Belasice. Pobjednik nije pokazao milost prema 15.00 zarobljenih neprijatelja: oslijepio ih je, a svakom stotom je ostavio po jedno oko, kako bi osakaćene i razoružane suborce mogli vratiti kući. Vidjevši svoju nekoć moćnu vojsku u tome žalosnom stanju, Samuilu je, prema legendi, od žalosti puklo srce. Okrutni Bazilije od toga je dana bio poznat kao “Bugaroubojica”.
4. Ako ste pogledali neki od filmova iz franšize “Pročišćenje” (“The Purge”), vjerojatno ste zaključili da je riječ o krajnje neuvjerljivom hororu. Premisa, naime, počiva na ideji da je američka vlada uspjela iskorijeniti nasilne zločine tako da na jedan dan u godini – dan Pročišćenja – ukida sve zakone i dopušta ljudima da nesmiljeno kolju, siluju, pale i pljačkaju po ulicama. Ma koliko nevjerojatno zvučalo, u drevnoj Sparti postojalo je nešto slično. Jednom godišnje, svi muškarci bi, naoružani do zuba, izišli na ulice, kako bi sudjelovali u krvavom sportu: natjecali su se tko će ubiti više robova!
5. Prvi računalni kod je, još u devetnaestom stoljeću, napisala jedna žena. Engleska matematičarka Ada Lovelace (1815. – 1852.) za života je bila u sjeni oca, čuvena romantičkog pjesnika Georga Gordona Byrona, no nedvojbeno se radilo o genijalnoj osobi. S kolegom Charlesom Babbageom, surađivala je oko unaprjeđenja mehaničkoga prototipa digitalnoga računala. Jedna od njezinih bilješki daje algoritam pomoću kojeg prototip računala može izračunati tzv. Bernoullijeve brojeve. Taj algoritam danas se smatra prvim računalnim algoritmom, a ona prvim računalnim programerom. Po njoj je nazvan računalni jezik Ada.
