Nepoznato podrijetlo, strašne posljedice: Što su Arapi nazivali “kršćanskom bolešću”?

O čemu su Arapi u prošlosti pričali kao o “kršćanskoj bolesti”? Po kojem je podvigu zapamćena Mary Ann Patten? Kako je moguće roditi se u Nizozemskoj ako ste na svijet došli u bolnici u Ottawi? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Točno podrijetlo sifilisa je nepoznato. Neki povjesničari medicine tvrde da su ga u Europu, na povratku iz Amerike, donijeli Kolumbovi mornari; drugi pak smatraju kako je bolest i prije petnaestog stoljeća bila poznata na Starom kontinentu, a u Kini još od prapovijesti. Prvi pisani dokazi o izbijanju sifilisa u Europi datiraju iz 1494. godine u Napulju, tijekom francuske invazije. Ova zarazna bolest, uzrokovana bakterijom Treponema pallidum, u prošlosti je bila znana pod različitim nazivima. Talijani su je, iz već spomenutog razloga, zvali francuskom bolešću. Francuzi su je zvali talijanskom bolešću. Portugalci su je zvali španjolskom bolešću. Rusi su je zvali poljskom bolešću. Poljaci su je zvali njemačkom bolešću. Arapi su je zvali kršćanskom bolešću.

2. Mary Ann Patten (1837. – 1861.) upisala se u povijest kao prva žena koja je vršila dužnost kapetana nekog američkoga trgovačkog broda. Preuzela ju je igrom sudbine, nakon što joj se muž, kapetan klipera “Neptune’s Car”, teško razbolio u blizini rta Horn. U pedeset šest dana, koliko je zapovijedala, ugušila je jednu pobunu, stekla poštovanje posade i uspjela održati voljenog muškarca na životu, proučivši niz debelih medicinskih knjižurina, te uspješno odvezla plovilo na odredište. U trenutku kad je “Neptune’s Car” pristao u luci u San Francsicu, Patten je imala tek devetnaest godina i trudnički trbuh “do zuba”. Američke tiskovine slavile su je zbog njezina junačkog podviga, no skromna Mary smatrala je da nije učinila ništa posebno. “Samo sam vršila dužnost supruge, kako sam se i zaklela na vjenčanju”, objasnila je novinarima.

3. Dana 10. svibnja 1940. godine, bez objave rata, Njemačka je napala neutralnu Nizozemsku, premoćnim snagama svladavši njezin otpor. Vlada i kraljevska obitelj tada bježe iz zemlje te zaklonište pronalaze u Londonu, a trudna princeza Juliana i njena djeca evakuirani su u Kanadu, radi dodatne sigurnosti. Bolnica u Ottawi prvremeno je proglašena dijelom nizozemskog teritorija u trenutki kad je princeza u njoj rodila, kako bi dijete imalo mjesto u naslijednom nizu za prijestolje. Po završetku rata, Juliana je zahvalnost Ottawi izrazila poslavši gradu 100.000 tulipana. Lukovice te biljke jednom godišnje je nastavila slati do kraja života, pa ne čudi podatak da Ottawa ugošćuje Festival tulipana.

4. U europskim basnama i bajkama, magarci su prikazani kao tvrdoglave, često i glupe životinje. No, za drevne Sumerene, ove životinje bile su štovane kao božanstva. Zanimljivo, magarac je domesticiran puno prije konja: bio je prva životinja koju je čovjek koristio za nošenje tereta. Četiri tisuće godina prije Krista, nubijski divlji magarac bio je udomaćen u dolini Nila u Egiptu, nakon čega je uslijedilo pripitomljavanje ovih životinja u Mezopotamiji.


5. Od 1961. godine, sudionici Svjetskih eskimsko-indijanskih olimpijskih igara svakog srpnja demonstriraju tradicionalne plemenske vještine. Osim u pripovijedanju starih priča, natječu se u izradi oruđa te “sportovima” poput tzv. “Ujaka”. O čemu je riječ? Natjecatelji ušima potežu konac, sve dok onaj koji se predaje ne izgovori ovu riječ.

6. Najstarije upozorenje “Čuvaj se psa” staro je preko dvije tisuće godina. Riječ je o podonome mozaiku koji je prikazivao ovog četveronošca, pod čijim su šapama bile ispisane riječi “Cave Canem”. Pronađen je prilikom iskopavanja na lokaciji u zlosretnim Pompejima.

7. Francesco Vincente Zappa, otac legendarnog glazbenika Franka Zappe (1940. – 1993.), bio je iznimno cijenjen kemičar i matematičar – neko je vrijeme čak radio na razvoju kemijskog oružja za američko Ministarstvo obrane! Sin, pacifist, to mu je do kraja života zamjerao.

Piše: Lucija Kapural

Komentari