Neobična arheološka otkrića: Plavi zub i prapovijesni “mobitel”

U zadnjih nekoliko godina, arheolozi su otkopali mnoštvo ostataka koji su privukli pažnju javnosti svojom neobičnošću. Evo nekoliko primjera!

“Mobitel” star dva tisućljeća

U ruskoj Republici Tuvi pronađen je kostur žene star preko dvije tisuće godina. Pravo iznenađenje bio je metalni predmet koji se nalazio pri ruci pokojnice, budući da oblikom nevjerojatno podsjeća na moderne “pametne” telefone. Dakako da Nataša, kako su arheolozi nazvali kostur, nije zakopana s mobitelom – pokazalo se da je riječ o kopči za remen. Ukrašena je tirkizom, karneolom i sedefom, dok sam remen krase kineski novčići, koji su potpomogli datiranje. Područje u kojem je kostur otkriven poznato je kao “ruska Atlantida”, budući da je većinu godine pod vodom.

Pračovjek s “rajfom” na glavi


U Denisovoj špilji na Altaju, ruski arhelozi pronašli su fragment dijademe iz razdoblja paleolitika. Analiza je pokazala da je predmet star pedeset tisuća godina. Stručnjaci smatraju da je drevni čovjek ovaj obruč nosio na glavi kako bi pridržavao kosu; drugim riječima, koristio ga je kao praktičan uporabni a ne kultni predmet. Toj tezi, između ostalog, svjedoči odsutstvo svakog ornamenta. Sudeći po debljini materijala i promjeru, dijadema je bila namijenjena muškarcu s velikom glavom. Inače, u Denisovoj špilji živjela je posebna podvrsta drevnog čovjeka, tzv. denisovski čovjek, koji se na Altaju pojavio poslije velikog vala migracija s Bliskog istoka prije oko 300 tisuća godina.

Drevni “hashtag”

U južnoafričkoj špilji, arheolozi su pronašli apstraktni prapovijesni crtež neobično sličan današnjem “hashtagu”, simbolu internetskog doba. Artefakt s nekoliko prekriženih linija djelo je lovaca-sakupljača otprije 73.000 godina, što ga čini najstarijim poznatim ljudskim crtežom. Otkriven je u špilji Blombos, smještenoj tristotinjak kilometara istočno od Cape Towna. Iako je crtež rudimentaran, činjenica da je napravljen tako davno ovom nalazu daje izuzetnu važnost, jer upućuje na postojanje viših kognitivnih sposobnosti naše vrste, Homo sapiensa, tijekom srednjega kamenog doba. Napravljen je okerom, prirodnim pigmentom koji su naši preci koristili prije najmanje 285.000 godina, a ima šest okomitih linija presječenih s trima vodoravnima.

Tajanstveni zub

Na zubima žene pokopane između 1000. i 1200. godine, areholozi su pronašli nešto neobično: tragove lapis lazulija, poludragog kamena koji se u srednjem vijeku koristio kao plavi pigment za slikanje. Kostur je iskopan na samostanskom groblju u njemačkom gradu Dalheimu, što ukazuje na to da je pripadao redovnici. Ovo otkriće proturječi uvriježenom mišljenju da srednjovjekovne žene nisu imale gotovo nikakvu ulogu u “proizvodnji” literature, koja se u tom periodu uglavnom odvijala u religijskim institucijama. Bile su, čini se, puno pismenije i obrazovanije nego što se mislilo. Arheolozi su zaključili su da je pokojnica bila umjetnica, koja je često lickala vrh kista dok je slikala. Smatra se da je bila dio skupine od četrnaest žena koje su živjele u samostanu i vjerojatno pripadale bogatijoj, obrazovanijoj klasi.

Piše: Lucija Kapural

Komentari