Jeff Bezos druga je najbogatija osoba na našem planetu. “Težak” 140 milijardi dolara, trenutačno je pozicioniran iza južnoafričkog investitora, inženjera i izumitelja Elona Muska, a u razdoblju od 2017. do 2021. bio je na čelnome mjestu Forbesove liste. Ako vas zanima kako je siromašni dječačić iz Albuquerquea prešao dugačak put do osnivača i izvršnog direktora najveće i najpoznatije online trgovačke kompanije, ptročitajte naredne retke!
Pravim imenom Jeffrey Jorgensen, rođen je 1964. u Albuquerqueu, najvećem gradu američke savezne države Novi Meksiko. Majka Jacklyn imala je samo sedamnaest godina kad ga je donijela na svijet – u to vrijeme još je bila školarka. Otac Ted Jorgensen, vlasnik malene trgovine bicikala, napustio je obitelj prije dječakova prvog rođendana. Jacklyn se preudala za Miguela Bezosa, kubanskog imigranta koji je radio kao inženjer za kompaniju “Exxon”. Ovaj je njenog sina posvojio kad su mu bile četiri godine, te mu dao svoje prezime. Jeff će s očuhom razviti odnos pun podrške, dok biološkog oca ne želi upoznati.
Kao osnovnoškolac, ljetne praznike provodio je na farmi Jacklyninih roditelja Teksasu. S velikim užitkom, pomagao je djedu u sitnim popravcima na imanju, a uvečer bi s bakom sjeo pred televizor te s njom gledao “sapunice”. Već tada, pokazivao je izniman talent za tehnologiju i matematiku. Baka se tom činjenicom silno ponosila – sve dok svoj dar nije upregnuo kako bi izračunao za koliko će joj godina pušenje skratiti život! Djed, umirovljeni raketni inženjer koji je 1957. sudjelovao u lansiranju prvoga umjetnog satelita Zemlje, tom mu je prilikom dao prvu poduku iz onoga što mu nikad neće biti jača strana, međuljudskih odnosa: “Jednom ćeš, nadam se, shvatiti da je puno teže biti drag nego pametan”.
Nakon što je maturirao kao najbolji učenik u generaciji, upisuje studij elektrotehnike i računalnih znanosti na prestižnom Princetonu. Čim je diplomirao, zaposlio se na Wall Streetu, brinući za računarski sustav banaka i investicijskih tvrtki. Bio je to siguran, sjajno plaćen posao ali ne i dovoljno izazovan za ambicioznog Bezosa.
Nešto prije tridesetog rođendana, nabasao je na podatak da broj korisnika Interneta raste za 2.300 posto godišnje. Fascinantna statistika nagnala ga je na to da stvori poslovni plan koji bi iskoristio puni potencijal te platforme. Legenda kaže kako je sastavio popis od dvadesetak proizvoda koje bi mogao prodavati online, da bi potom križao stavku po stavku dok na papiru nije ostala riječ “knjige”.
Tada je odluku koja je u njemu dugo kuhala, onu o otkazu, trebalo priopćiti šefu Davidu Shawu – čovjeku kojeg je smatrao mentorom. Ovaj ga je pažljivo saslušao te mu, kao cijenjenom radniku, dao 48 sati da se predomisli. Za Bezosa, međutim, više nije bilo povratka: pakira kofere i seli u Seattle, gdje 1994. osniva “Amazon”. Zanimljivo, kompaniju na kojoj počiva lavovski dio njegova bogatstva otvorio je u garaži, a isprva joj je htio dati ime “Cadabra” – sve dok ga nisu upozorili da riječ prilično podsjeća na “Cadaver” odnosno “Truplo”!
Na početku poslovanja, u prostorije tvrtke instalirao je zvono, koje bi se oglasilo svaki put kada bi se prodala neka knjiga. Vrlo brzo ga je bio prisiljen razmontirati, budući da je izluđivalo zaposlenike – u mjesec dana od pokretanja, “Amazon” je prodao knjige u svih pedeset američkih saveznih država i jednako toliko stranih zemalja.
Uz “Google”, “Facebook” i “Apple”, “Amazon” je danas jedan od giganta tech svijeta. Za razliku od spomenutih kompanija, koje njeguju duh zajedništva i rad u ugodnom ambijentu, poslovna kultura “Amazona” izrazito je nemilosrdna. “Svakog dana, kad bih stigao na posao, osjećao sam se kao da uskačem u akvarij prepun gladnih morskih pasa – i to bez zaštitnog kaveza”, slikovito se izrazio jedan od brojnih ogorčenih bivših djelatnika, dodajući kako mu je radno vrijeme bilo takvo da se jedva stizao otuširati. U članku koji je 2015. objavio “New York Times”, opisano je pak kako se zaposlenike “Amazona” potiče da se natječu bez milosti i cinkaju jedni druge te kako ozbiljni muškarci u odijelima u suzama izlaze iz konferencijske dvorane.
Još jedan skandal dobrano je potresao Bezosovu kompaniju. Novinari “Morning Calla” otkrili su, naime, da djelatnici “Amazonova” skladišta u Pennsylvaniju rade u neljudskim uvjetima, na temperaturi od četrdesetak Celzijevih stupnjeva. Osim toga, neki od njih dnevno bi prohodali preko dvadeset pet kilometara, nerijetko noseći težak teret. Kad je priča dospjela u javnost, prva “Amazonova” reakcija bila je utjelovljenje cinizma – odlučili su da ispred skladišta stoje parkirana kola hitne pomoći, za slučaj da nekom od sirotih skladištara pozlije od iscrpljenosti i dehidracije. Srećom, radni uvjeti u međuvremenu su znatno poboljšani.
Bezos je uspješno zaplivao i u nekim drugim vodama. Godine 2000. osniva kompaniju “Blue Origin”, koja je za bliži cilj postavila ponudu turističkih letova u svemir a za dalji preseljenje industrija štetnih za okoliš izvan planeta. “New Shepard”, njihova prva raketa, 2015. je poletjela do ruba svemira i uspješno sletjela. Tri godine kasnije, kupio je “The Washington Post”, novine koje su svojedobno dale obol rušenju Nixona. Pod Bezosom, “Post” redizajnirao portal te razvio vlastiti software za analitiku internetskog prometa, koji prodaje drugim medijima. Kad sve zbrojimo i oduzmemo, podatak da je bogatstvo ovog čovjeka otprilike 400 puta veće od onoga kraljice Elizabete ne bi trebao iznenaditi nikoga.
Piše: Lucija Kapural
