Nažalost, sirevi nisu poput vina, što stariji to bolji …

Volite li sir? Znate li gdje je pronađen do sada najstariji tvrdi sir na svijetu i koliko je star? Ako volite jesti sireve ili vam je pak zanimljiva njegova duga povijest proizvodnje i jedenja, zavirite u članak koji slijedi.

Izgubljena grobnica

Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta iz Catanije na Siciliji i arheologa sa Sveučilišta u Kairu pronašla je najstariji do sada poznati tvrdi sir na svijetu, čija se starost procjenjuje na 3200. pr. Kr. Možda će neki od vas reći da postoje dokazi da se sir proizvodio i ranije, definitivno postoje, razlika je između do sada nađenih sireva i ovog tvrdog sira u njegovoj vrsti i u količina starog sira jer je ovdje nađena do sada najveća količna sira. Do sada su nađeni ostaci starijih drugih vrsta sireva na području Poljske i Kine. Ovaj je sir nađen u grobnici visokog egipatskog dužnosnika Ptahmesa iz Memphisa koji je živio u 13. st. pr. Kr., a star je oko 3200 godina.  Ptahmesova grobnica nađena je još krajem 19. st., na području nekropole u Saqqari u blizini Kaira, no zbog premještanja pješčanih dina i tehnološke nerazvijenosti, koja nije omogućavala određivanje koordinata njezina smještaja, bila je izgubljena sve do 2010. godine.

Posuda sa sirom kao dio pogrebne gozbe


Sir je nađen u razbijenoj posudi od terakote koja je bila napunjena bijelom tvari dok je posuda bila prekrivena tkaninom. Posuda je nađena na svojevrsnom kamenom postolju, a pretpostavlja se da je riječ dijelu grobnice koji je bio rezerviran za gozbu. Taj je odjeljak bio rezerviran za “prehranu” pokojnika u zagrobnom životu. Obično se na takvim gozbama nalazila hrana koju su ljudi konzumirali tijekom života pa je očito tako faraon Ptahmes volio sir, i to u velikim količinama. Neki su pak željeli da u zagrobni svijet odu s hranom koju si nisu mogli priuštiti za života, barem ne učestalo, pa su na svom zagrobnom meniju tražili hranu koja je bila bolja od one koje su inače konzumirali. Na taj su način iskazivali svoj, ali i obiteljski društveni prestiž.

Što je pokazala kemijska analiza?

Uzorak sira je poslan na kemijsku analizu, koja je pokazala da je riječ o mješavini mlijeka sigurno kravljeg, a nije sigurno je li drugo mlijeko bilo ovčje i/ili kozje. Provedena analiza je pokazala da sir sadržava bakteriju Brucella koje uzrokuju oboljenje poznato kao bruceloza. U pitanju je bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, putem konzumacije sirovih mliječnih proizvoda. Bolest se javlja u kompliciranoj i nekompliciranoj varijanti. Tijekom bolesti javljaju se razni simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima, glavobolje, ali i problema s probavnim sustavom. U nekompliciranom obliku bolest traje dva do tri tjedna, a u složenijoj varijanti dovodi do problema s pojedinim vitalnim organima poput srca, jetre, mozga i drugim. Može završiti smrću, ali to se događa rijetko. Osim što je ovo arheološko otkriće polučilo najstariji dokaz o proizvodnji tvrdog sira, do sada je ujedno i najstariji pokazatelj postojanja ove bolesti. Bruceloza je identificirana u Egiptu i na kostima mumija. Ta bolest i danas postoji, i osobito je raširena u Australiji, ali se danas uspješno liječi s antibioticima.

Pitanje okusa

Brojni se ljubitelji sira pitaju kakav je okus imao ovaj sir. Stručnjak za sireve i ujedno profesor kemije, Paul Kindstedt, poručuje da je s obzirom na korištenje različitih vrsta mlijeka imao kiselkast okus. Unatoč tome, i činjenici da je u ovom siru nađena bakterija koja uzrokuje brucelozu, velik je broj zainteresiranih za njegovu probu. Mi ipak, ne bismo sebe dodali na spisak zainteresiranih …

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari