Volite li sir? Znate li gdje je pronađen do sada najstariji tvrdi sir na svijetu i koliko je star? Ako volite jesti sireve ili vam je pak zanimljiva njegova duga povijest proizvodnje i jedenja, zavirite u članak koji slijedi.
Izgubljena grobnica
Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta iz Catanije na Siciliji i arheologa sa Sveučilišta u Kairu pronašla je najstariji do sada poznati tvrdi sir na svijetu, čija se starost procjenjuje na 3200. godina pr. Kr. Možda će neki od vas reći da postoje dokazi da se sir proizvodio i ranije, i definitivno postoje. Razlika je u tom što je ovo najstariji pronađeni sir ove vrste, ali je ujedno ovdje nađen u najvećoj količini. Stariji sirevi drugih vrsta nalaženi su do sada na području Poljske i Kine. Ovaj je egipatski tvrdi sir nađen u grobnici visokog egipatskog dužnosnika Ptahmesa iz Memphisa koji je živio u 13. st. pr. Kr. Njegova je grobnica nađena još krajem 19. st., na području nekropole u Sakkari u blizini Kaira, no zbog premještanja pješčanih dina i tehnološke nerazvijenosti, koja nije omogućavala određivanje točnih koordinata njezina smještaja, bila je izgubljena sve do 2010. godine.
Posuda sa sirom kao dio pogrebne gozbe
Sir je nađen u razbijenoj posudi od terakote koja je bila napunjena bijelom tvari dok je odozgo bila prekrivena tkaninom. Posuda je nađena na svojevrsnom kamenom postolju, a pretpostavlja se da je riječ dijelu grobnice koji je bio rezerviran za gozbu. Taj je odjeljak bio određen za “prehranu” pokojnika u zagrobnom životu. Obično se na takvim gozbama nalazila hrana koju su ljudi konzumirali tijekom života pa je očito tako Ptahmes volio sir, i to u velikim količinama. No neki su pak željeli da u zagrobni svijet odu s hranom koju si nisu mogli priuštiti za života, barem ne učestalo, pa su na svom posljednjem meniju tražili bolja jela od onih koja su inače konzumirali. Tako su malo lagali u iskazivanju svog društvenog statusa.
Što je pokazala kemijska analiza?
Uzorak sira je poslan na kemijsku analizu, koja je pokazala da je riječ o mješavini kravljeg i ovčjeg ili kozjeg sira. Provedena analiza je otkrila bakteriju nazvanu Brucella, a koja uzrokuju oboljenje poznato kao bruceloza. U pitanju je bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, putem konzumacije sirovih mliječnih proizvoda. Bolest se javlja u kompliciranoj i nekompliciranoj varijanti. Tijekom bolesti pojavljuju se razni simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima, glavobolje, ali i problema s probavom. U nekompliciranom obliku bolest traje dva do tri tjedna, a u složenijoj varijanti dovodi do problema s pojedinim vitalnim organima poput srca, jetre, mozga i drugim. Može završiti smrću, ali se to događa rijetko. Osim što je ovo arheološko otkriće polučilo najstariji dokaz o proizvodnji tvrdog sira, to je ujedno i do sada najstariji pokazatelj postojanja ove bolesti. Bruceloza je ranije identificirana u Egiptu i na kostima mumija, ali na mlađim od ovog nalaza. Ova bolest i danas postoji, a osobito je raširena u Australiji, s tim da se sada uspješno liječi s antibioticima.
Pitanje okusa
Brojni se ljubitelji sira pitaju kakav je okus imao ovaj sir. Stručnjak za sireve i ujedno profesor kemije, Paul Kindstedt, poručuje da je s obzirom na korištenje različitih vrsta mlijeka sir imao kiselkast okus. Unatoč tome, i činjenici da je u ovom siru nađena bakterija koja uzrokuje brucelozu i dalje je velik broj osoba zainteresiranih za njegovu probu. Mi ipak, ne bismo sebe pribilježili na spisak zainteresiranih…
Piše: Sonja Kirchhoffer
