Najopasnije morske životinje koje su ikad otkrivene

Naoružan inteligencijom i tehnologijom, čovjek je vrhunski predator kopnenog svijeta. Međutim, čim nam noge nisu na čvrstom, stvari se dramatično mijenjaju. U vodi smo spori i nespretni, slabo vidimo te prekratko možemo bez daha, što nas čini lakim plijenom stvorenja koja vrebaju ispod površine. Upoznajte neke od najopasnijih morskih stanovnika!

Synanceiidae, 1801.

Tople vode Indijskog i Tihog oceana dom su nenametljivih ali izuzetno podmuklih kamenih riba (na slici!). Synanceiidae, kako im glasi stručni naziv, 1801. godine su opisala dvojica njemačkih naturalista, Marcus Elieser Bloch (1723. – 1799.) i Johann Gottlob Theaenus Schneider (1750. – 1822.), no tek se kasnije otkrilo u kojoj mjeri ova stvorenja mogu biti opasna. Majstori su prerišavanja, a uz to i najotrovnije ribe na svijetu. U njihovu obranu, možemo reći da vas neće napasti namjerno: jednostavno se kriju u pijesku i izgledaju kao bilo koji drugi kamen u okolini… S tim da na ovakav “kamen” doista ne želite nagaziti. Otrov u njihovim bodljama izaziva, naime, trenutačnu paralizu a, ako se ne reagira na vrijeme, i smrt. Ako vas ubode, što prije trebate uzeti protuotrov, a ako ga nema, ozlijeđeni dio treba nekoliko minuta polijevati kipućom vodom. Ona može uništiti otrov, pa ćete se s kupanja, umjesto u lijesu, vratiti s trajno deformiranim udom.

Tetraodontidae, 1832.


Jednog od najneobičnijih stanovnika morskih dubina 1832. godine je otkrio francuski biolog Charles Lucien Jules Laurent Bonaparte (1803. – 1857.), nećak velikog državnika Napoleona Bonapartea. Rod je dobio latinski naziv Tetraodontidae, a vrste koje ga tvore u govoru su poznatije kao ribe napuhače. Pogled na ovu ribu nasmijat će vas do suza: onako okrugla, s bodljama koje strše iz svakog centimetara tijela i zbunjenim izrazom “lica”, doima se poput križanca ježa, nogometne lopte i gremlina. Ako vas, međutim, ubode, garantiramo vam da je smijeh zadnje što će vam biti na pameti! Morsko čudovište puno je tetrodoksina, otrova koji je četiri puta jači od cijankalija, a izaziva paralizu dišnih organa. Neke šanse imate ako vam u roku od pet minuta daju protuotrov, u protivnom… Pa, nemate šanse. Napuhače žive u Egejskom moru te uz istočne obale Mediterana, međutim, posljednjih godina nekoliko je primjeraka uhvaćeno i u Jadranu, kod Palagruže, Jabuke i Šibenika. U Japanu, zemlji kojoj svaka ludost nailazi na plodno tlo, specijalno uvježbani kuhari pripremaju neotrovne dijelove ove ribe kao delikatesu ali, s vremena na vrijeme, poneka mušterija ipak umre. Da ne budemo posve nepravedni prema napuhačama, valja reći da nas ponekad mogu i spasiti: lijek napravljen od njenog otrova koristi se za ublažavanje simptoma odvikavanja od teških droga.

Crocodylus porosus, 1801.

Već spomenuti Schneider 1801. je opisao još jedno zastrašujuće stvorenje, morskog krokodila. Riječ je o jednom od naopasnijih predatora u životinjskom carstvu. Mogu narasti preko šest metara i težiti tonu i pol, a plijen ne biraju: osladit će se majmunima, klokanima, bivolima, pa čak i morskim psima. Sjajno su prilagođeni okolišu, a prikrivaju se tako da miruju uronjeni u vodu, pri čemu na površinu izviruju jedino gadne reptilske oči i nosnice. Osim na snažne čeljusti, u napadu se oslanjaju na brzinu i sirovu snagu: u stanju su pod površinu odvući životinje mnogo veće od sebe, a čovjek im pruža otpor prosječne grančice. Dok će vas morski pas kirurški precizno rasjeći, krokodil će vas uhvatiti svojim čunjastim zubima a zatim vas ugušiti u vodi, što je vjerojatno najbolnija smrt koju možete doživjeti. Uglavnom žive uz sjevernu obalu Australije te u vodama istočne Indije i jugoistočne Azije, tako da od ovakvog kraja, srećom, ne morate strahovati.

Piše: Lucija Kapural

Komentari