Najčudnije životinje koje su ikad otkrivene, 3. dio

Ako izuzmemo insekte, postoji oko 1.500.000 prepoznatih životinjskih vrsta, koje dijele s nama ovaj planet. Neke od njih toliko su neobične da izgledaju kao da nisu s ovog svijeta; neke pak svijetle u mraku ili mijenjaju oblik po želji. Donosimo listu najčudnijih životinja koje su ikad otkivene!

Mimikrijska hobotnica

Godine 2005., australski morski biolog Mark Douglas Norman, profesor na Sveučilištu u Melbourneu, otkrio je stvorenje koje je nazvao Thaumoctopus mimicus, odnosno mimikrijska hobotnica (na slici!). Za njega to nije bio osobit podvig: ovaj stručnjak za glavonošce ranije je otkrio čak 150 novih vrsta hobotnica. Ova je, međutim, bila posebna. Uistinu posebna. Stanovnik tropskih mora jugoistočne Azije najveći je prevarant u životinjskom svijetu. U svome izvornom obliku, dugačka je šezdesetak centimetara, a smećkasto tijelo prekriveno je bijelim prugama i točkama. Na prvi pogled izgleda kao obična hobotnica, s krakovima i svime ostalim, ali se to mijenja kad se njoj prohtije. Naime, ova beštija ima jedinstvenu sposobnost mimikrije: nije u stanju oponašati samo okoliš, nego i druga bića. To postiže na način da iskrivi svoje tijelo, ujedno mijenjajući boju i ponašanje. Na glumačkom repertoaru mimikrijske hobotnice nalazi se preko petnaestak različitih vrsta, a najčešće oponaša morske zmije, ribe, morske zvijezde, školjke i rakove. U njenu obranu, reći ćemo da to ne čini iz zlobe, nego zbog samoodržanja. Drugačije govoreći, odlučuje u koju će se životinju prerušiti ovisno o tome kakva joj opasnost prijeti. Ako je, primjerice, napada riba, “pretvara se” u njenog neprijatelja, crno-žutu morsku zmiju: ukopava šest krakova te maše s preostala dva, koji su položeni u suprotnim smjerovima!

Rak jeti


Kad biste križali mitskoga snježnog čovjeka Jetija, morskog raka i genetski modificiranog albino krpelja, dobili biste nešto slično vrsti Kiwa hirsuta. Riječ je o petnaestak centimetara dugačkom raku kojeg je 2006. godine u dubinama Pacifika otkrio britanski biolog Jones Macpherson. Prepoznatljiv je po ustima u obliku češlja i bijeloj svilenkastoj dlaci nalik krznu koja prekriva noge i kliješta, zbog čega ga nazivaju i rakom Jetijem. Osim izgleda, neobične su životne navade ove jedinstvene životinje. Zbog manjka pigmenta, ima smanjene oči i dugo se smatralo da je stvor slijep. Unatoč tome, poznat je po sjajnom osjećaju za orijentaciju. Kako sunčeva svjetlost ne dopire do oceanskih dubina koje nastava, rak prikuplja kemijsku energiju koja izlazi iz morskog dna, pa ga najčešće zatječemo u blizini podvodnih otvora metana. “Krzno” raka jetija krcato je bakterijama iz porodice filamentous, koje domaćin koristi kako bi pročistio otrovne minerale iz vode. Alternativno, bakterije mu mogu poslužiti kao hrana, mada se na njegovom meniju najčešće nalaze zelene alge i mali škampi.

Ružičasti vilinski oklopnik

Godine 1825., američki zoolog, paleontolog i fizičar Richard Harlan (1796. – 1843.), autor čuvenog djela “Fauna Americana”, otkrio je ružičasta vilinskog oklopnika. Iza bajkovitog naziva vrste krije se malena noćna životinja koja izgleda otprilike kao hrčak odjeven u kostim super-junaka. Dugačak je desetak centimetara, obrastao svilenkastom dlakom snježnobijele boje, a gornja polovica tijela prekrivena je fleksibilnim ružičastim oklopom, koji služi kao zaštita od predatora: kad je ugrožen, jednostavno se sklupča u kuglu i ne mrda. Vilinski oklopnici (Chlamyphorus truncatus) endemski su stanovnici središnje Argentine, a najviše ih obitava u tamošnjoj pokrajini Mendozi. Hrane se kukcima, napose crvima i mravima, a u nedostatku mesnog menija grickat će korijenje biljaka. Hranu nalaze pod zemljom, a zahvaljujući masivnim kandžama i tijelu u obliku minijaturnog torpeda, u stanju su ukopati se pod površinu u roku od jedne sekunde. Zbog te navade nazivaju ih “plivačima u pijesku”: navodno se kreću pod zemljom jednako brzo kao riba u moru, dok su na površini, zbog spomenutih kandži i posvemašnje ćoravosti, vrlo nespretni.

Piše: Lucija Kapural

Komentari