Najbogatiji sportaš u povijesti: U usporedbi s antičkim vozačem dvokolice, Michael Jordan doima se poput prosjaka!

Koji se američki predsjednik panično bojao javnih nastupa? Zašto su francuske vlasti nudile slobodu zatvorenicima koji su se bili voljni preseliti na drugi kraj svijeta? Koga smatramo najbogatijim spotrašem svih vremena? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!

1. Thomas Jefferson (1743. – 1826.) imao je paničan strah od javnih nastupa, što je, kada ste državnik, popriličan problem. Treći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u više je navrata hinio da mu je zlo kako bi izbjegao mrsku obavezu, a u vlastitoj autobiografiji o ovom problemu je razglabao na više od dvadeset stranica.

2. Irski dramatičar, kritičar i esejist George Bernard Shaw (1856. – 1950.) ponajbolja djela je stvorio u svojoj “spisateljskoj kolibi”. Drvena kućica, tek nešto veća od prosječne garaže, bila je podignuta na rotirajućoj platformi, te se tijekom dana okretala kako bi Shawu omogućila idealno osvjetljenje potrebno za pisanje. Bila je opremljena više nego skromno: u njoj se nalazio uzak krevet, stolić, pisaći stroj, polovna grijalica te telefon za slučaj nužde. “Ljudi me gnjave. Ovdje dolazim kako bi pobjegao od njih”, objasnio je jednom prilikom bradati osobenjak.

3. Američka savezna država Louisiana ima burnu prošlost. Francuskim posjedom 1682. ju je proglasio René Robert Cavelier de La Salle, prozvavši čitavo porječje Mississippija Louisianom – u čast francuskoga kralja Luja XIV. Godine 1714. podignuto je prvo stalno naselje kraj utvrde Fort St. Jean Baptiste, a 1731. Louisiana je postala francuska krunska kolonija. U sklopu politike doseljavanja bijelih stanovnika, francuske vlasti su došle na vrlo kreativnu ideju. Dijelu francuskih zatvorenika predočena je, naime, “primamljiva” ponuda: dobit će slobodu ako se pristanu oženiti prostitutkom te preselititi u Louisianu. Zanimljivo, nisu je svi objeručke prihvatili, smatrajući valjda da je bračni jaram teži od onoga zatvorskog.

4. Najbogatiji sportaš u povijesti bio je Gaj Apulej Diokle, vozač dvokolice iz drugog stoljeća. Ovaj nepismeni čovjek zaradio je, procjenjuje se, 35.863.120 sestercija, iznos kojim se za čitav Rim mogla kupiti godišnja zaliha žita ili se mogla održavati petina rimske vojske na njenom vrhuncu. Stručnjaci su izračunali da je “namlatio” bogatstvo ekvivalenta današnjih petnaest milijardi dolara, što nije pošlo za rukom nijednom sportašu prije ni kasnije. U usporedbi s njim, 1.6 milijardi “težak” Michael Jordan doima se poput prosjaka! Diokle se umirovio u dobi od četrdeset dvije godine, iznimno kasno za jednog vozača dvokolice. Radilo se, naime, o iznimno opasnom sportu u kojem su mnogi sudionici skončali na trkalištu. Bio je velika zvijezda svoga vremena, što zbog senzacionalnih uspjeha a što zbog smisla za dramatiku. U većini utrka u kojima je pobijedio, zapravo bi čekao posljednji trenutak da se iz pozadine probije na prvo mjesto. Osebujna taktika vjerojatno je doprinjela njegovoj dugovječnosti: veći dio utrka držao se u pozadini, daleko od opasne gužve u prvim redovima.


5. Temza, u koju se ulijevala kanalizacija, u viktorijansko doba je bila strahovito prljava – rijekom su plutale gadarije poput izmeta, krepanih životinja i smeća. Kako je bila glavni izvor pitke vode za Londončane, ne čudi podatak da su boleštine poput dizenterije, kolere i tifusa bile poprilično raširene. Začudo, dugo im je trebalo da zbroje dva i dva – tvrdoglavo su se držali vjerovanja da ova oboljenja uzrokuje “loš zrak”.

6. Natalija Obrenović (1859. – 1941.), prva srpska kraljica u modernoj povijesti, u četrdeset trećoj godini se preobratila na katoličku vjeru. Osjetivši duhovni poziv koji je iz dana u dan postajao jači, ova iznimno lijepa i upečatljiva žena nedugo potom postala je – časna sestra!

7. Habzburški vladari počivaju u Beču zakopani u dijelovima: njihova tijela čuvaju se u samostanskim kriptama, srca u Augustinskoj crkvi, a mumificirane mošnje u katedrali Svetog Stjepana.

Piše: Lucija Kapural

Komentari