Na putu prema dolje: Kako je tehnološki gigant istisnut s tržišta koje je praktički stvorio

Ako Hollywood ikad odluči snimiti film o kompaniji “BlackBerry Limited”, taj bi uradak mogao nositi naslov “Na putu prema dolje”. Naime, nesmiljena konkurencija i loši poslovni potezi istisnuli su ovoga tehnološkog diva s tržišta koje je praktički stvorio. Kanadska kompanija koja se u početku zvala “Research In Motion”, skraćeno “RIM”, 1999. godine proslavila se pametnim telefonima BlackBerry, koji su postali iznimno popularni među poslovnim ljudima. Ovi su, naime, cijenili jednostavan e-mail servis i tipkovnice na kojima su mogli brzo pisati poruke (specifičan oblik, koji je podsjećao na kupinu, zaslužan je za maštoviti naziv uređaja). Zbog sigurnosti koju su pružali prilikom prijenosa podataka, uređaje su masovno koristile vladine agencije i obavještajne službe, a najbolju reklamu napravio im je Barack Obama, koji se tijekom predsjedničke kampanje 2008. nije odvajao od svoje crne “igračke”. U danima ponosa i slave, “pametne kupine'” koristile su zvijezde poput Britney Spears, Lewisa Hamiltona, Usaina Bolta i Davida Beckhama a mediji su, zbog ovisnosti koju izaziva, aparatu nadjenuli duhoviti nadimak “CrackBerry”. Ovisnost nije zaobišla ni kriminalni milje: članovi talijanske ‘Ndranghete navodno su koristili BlackBerryje kad su komunicirali s pripadnicima meksičkoga kokainskog kartela!

Godine 2011. tadašnji direktor kompanije Mike Lazardis sjedio je u televizijskom studiju, a u rukama mu je bila budućnost. Novinarima je pokazivao PlayBook, lijepi tablet kojim je trebao učvrstiti tržišnu dominaciju… A onda se pojavio čuveni “Appleov” iPhone, koji ih je bacio na koljena. Nije im oteo samo male korisnike, nego se vrlo brzo probio i u redove velikih korporativnih klijenata. Uspjeh “Applea” ohrabrio je “Google” da uđe na tržište telefona: sa svojim operativnim sustavom Android, omogućio je desecima manjih proizvođača telefona da se uzdignu iznad nekoć nedodirljivog BlackBerryja. Potrošači su se oduševili mobitelima s tipkovnicom osjetljivom na dodir (tzv. touch screen), a BlackBerryji su odjednom počeli izgledati zastarjelo. Prve recenzije PlayBooka bile su katastrofalne: dok je hardver bio još koliko-toliko pristojan, softver je kolosalno podbacio. Bio je spor, gotovo neupotrebljiv te, na opći šok, nije sadržavao osnovne aplikacije: kalendar, kontakte, e-mail… Ukratko, nitko normalan nije ga htio kupiti.

Kako su prihodi padali, kompanija nije više mogla održavati postojeću radnu snagu. Odmah nakon debakla s PlayBookom, otpušteno je dvije tisuće djelatnika. Oni koji su ostali, radili su u okruženju potpunog očaja. Dno dna dosegnuto je početkom 2013. godine: BlackBerry, koji je tri godine ranije pokrivao 37% tržišta pametnih telefona, sada je u njemu sudjelovao s pišljivih 5.9%. Kompanija je bila prisiljena otpustiti 4.500 zaposlenika, gotovo polovicu kadra, a potom je po cijeni od 4.7 milijardi dolara ponuđena na prodaju.

Po dolasku novoga izvršnog direktora Johna Chena koncem te godine, ipak su počeli bolji dani. Platforma BlackBerry 10, prilagođena modernim korisničkim potrebama, postigla je veliki uspjeh, a 2015. godine kompanija je na tržište izbacila pametne telefone zasnovane na operacijskom sustavu Android. Velike korporacije ponovno su se počele okretati prema BlackBerryjevim sigurnim uređajima, a Pentagon je zaposlenicima podijelio 80.000 komada. U veljači 2017. godine, predstavljen je BlackBerry KeyOne, uređaj s baterijom koja, kako su u šali rekli, traje “odavde pa do vječnosti”.

Piše: Lucija Kapural

Komentari