Tijekom gotovo tri stotine milijuna godina, koliko je paleozoik trajao, razvijale su se i nestajale brojne životinjske vrste. Znanstvenici s tri prestižna univerziteta – Sveučilišta u Oxfordu, Sveučilišta u Uppsali i Sveučiliša u Bangoru – nedavno su objavili studiju u kojoj su istražili što je na taj proces utjecalo u dva od šest Razdoblja te geološke ere, siluru i devonu.
Kao što je otprije poznato, u siluru, prije otprilike 443 milijuna godina, izdiglo se novo ulančano Kaledonsko gorje. S brojnim zaostalim močvarama, novo kopno bilo je pogodna sredina za razvoj flore i faune. Od biljaka su u siluru živjele ponajprije vapnenačke alge i primitivne papratnjače, a carstvom faune dominirali su graptoliti, skupina sitnih morskih životinja s hitinskim skeletom koje su živjele u kolonijama.
U devonu, na kopnu su se taložili močvarni i lagunski sedimenti, a u kopnenim lagunama razvile su se ribe oklopnjače, resoperke, dvodihalice i prvi kopneni vodozemci. Svi ovi čimbenici otprije su poznati, no autori studije prvi su otkrili još jedan – morske mijene! Upravo velike plime i oseke tijekom silura i devona, tvrde znanstvenici, utjecale su na evoluciju morskih ali i kopnenih životinja. Kako?
“Dizanje i spuštanje razine mora potaknulo je evoluciju dišnih organa kod riba, koje su se morale ‘snaći’ u uvjetima s promjenjivim razinama kisika. Potaknulo je i razvoj udova u ranih tetrapoda, prvih kralježnjaka koji su nastanjivali kopno – to im je bilo potrebno za navigaciju na terenu koji su plima i oseka stalno mijenjale”, objašnjava glavni autor studije Per Ahlberg, paleontolog sa Sveučilišta u Uppsali.
“Morske mijene, nikad veće nego u razdoblju silura i devona, bile su važna komponenta interakcije između morskoga i kopnenog okoliša. Naši rezultati otvaraju pozor i za paleografske rekonstrukcije drugih geoloških razdoblja. Osim toga, jedno pitanje ostalo je otvoreno: jesu li morske mijene utjecale na masovne pomore i, ako da, u kojoj mjeri? Potraga za odgovorom, što nas čeka u bliskoj budućnosti, bit će uzbudljiva!”.
Piše: Lucija Kapural
