Jedno vrijeme, Benito Mussolini (1883. – 1945.) smatran je talijanskim junakom, čovjekom koji je naciji podario izgubljeni osjećaj veličine. Povijest ga ipak prvenstveno pamti kao oca fašizma, brutalnog diktatora odgovornog za smrt milijuna koji je, zajedno s ljubavmnicom Clarom Petacci, završio naglavce obješen kad je “zabavi” došao kraj. Za vas smo odabrali manje poznate podatke iz njegova života!
1. Sin učiteljice i kovača, gorljivih socijalista, odrastao je u selu Predappio u sjeveroistočnoj pokrajini Romagni: u to vrijeme, bio je to jedan od najsiromašnijih krajeva u Italiji. Već kao dječak bio je problematičan, sklon ispadima bijesa i šakačkim obračunima, zbog čega ga je pater familias poslao u strogi katolički internat. Iz škole je izbačen kao desetogodišnjak, nakon što je nalivperom izbo razrednog kolegu!
2. Bio je duboko ganut “Jadnicima”, remek-djelom Victora Hugoa koje je često citirao. Prema nekim izvorima, s tim romanom se upoznao još u ranom djetinjstvu, kad mu je otac naglas čitao odlomke prije spavanja. Malo poznat je podatak da se i sam okušao u literarnoj produkciji: godine 1909. napisao je pseudovijesni roman “Kardinalova ljubavnica”, s radnjom smještenom u 17. stoljeće. Prevedeno na deset jezika i prepuno lascivnih pasaža, ovo je štivo ismijavalo dogme katoličke crkve.
3. Politički oponenti nisu bili jedini prema kojima nije pokazivao milosti: nije bio bolji ni prema članovima vlastite obitelji. Galeazza Ciana (1903. – 1944.), čovjeka s kojim je njegova kći Edda dobila troje djece, dao je likvidirati, i to na ponižavajući način: pucali su mu u leđa, što je bila kazna rezervirana za najteže izdajnike. Ciano je, istinabog, bio kovač vlastite nesreće. Kad je Mussolinijeva popularnost u Italiji pala zbog neuspjeha u ratu, Fašističko veliko vijeće je izglasalo duceovu smjenu. Ciano, istaknuti član tog organa vlasti, glasovao je protiv vlastitog punca. Mussolini je doista svrgnut, ali su ga njemački komandosi oslobodili iz zarobljeništva i omogućili mu povratak na vlast. Ciano je pokušao pobjeći iz zemlje ali je uhvaćen, a njegov punac mogao se propisno osvetiti.
4. Premda je imao čir na želucu, svakodnevno je jeo goleme količine češnjaka (prema nekim svjedočenjima, i po nekoliko glavica!), smatrajući ovu lukovicu eliksirom života. Između ostalog, vjerovao je da upravo zahvaljujući njoj ima postojanu erekciju!
5. Hitler se divio njegovom političkom umijeću, dramatičnu govorničkom stilu i vještini kojom je koristio nacionalizam za mobiliziranje masa. Kad je brkonja upoznao svoga idola, od ganuća je prosuzio!
6. Upravo Mussolini zaslužan je za stvaranje najvećega filmskog studija u Italiji: godine 1937. po njegovom nalogu izgrađen je kompleks Cinecittà. Mlade starlete i glumice, koje su u glasovitom studiju radile prve korake ka slavi, svakodnevno su limuzinom dovožene u duceovu rezidenciju: ovaj bi ih navodno poredao ispred sebe te u krevet pripuštao samo one najatraktivnije!
7. Kao populistički vođa, obožavao se izravno obraćati narodu. Tisuće i tisuće ljudi nahrupile bi na trgove kad bi karizmatični orator, žustro mašući rukama, započeo jedan od svojih dugačkih govora na temu nacionalnog ponosa. Često se navodi podatak da je, jednom od takvih prilika, izgovorio i čuvenu rečenicu “Bolje živjeti jedan dan kao lav nego sto godina kao ovca”. No, najpoznatiji “Mussolinijev” citat uopće nije Mussolinijev – stvarni autor te sentencije bio je Tipu Sahib (1750. – 1799.), posljednji sultan indijske države Mysore, uz sitnu razliku: na mjestu lava stajao je tigar.
Piše: Lucija Kapural
