Oduvijek ste se divili velikanima znanosti, ljudima koji su pomicali granice našeg razumijevanja svijeta i podarili nam brojna otkrića? Donosimo zanimljivosti o životu i djelu nekih od najblistavijih umova u povijesti!
1. Znameniti prirodoslovac James Croll (1821. – 1890.) potekao je iz obitelji koja je na jedvite jade spajala kraj s krajem. Čovjek koji je prvi objasnio genezu ledenih doba bio je samouk: sin kamenoklesara i sluškinje, formalno školovanje bio je prisiljen prekinuti u jedanaestoj godini! Prije nego što je zabljesnuo na znanstvenoj sceni, okušao se u zemljoradnji, stolarstvu, gradnji mlinova, trgovini čajem i prodaji osiguranja, a prvi znanstveni rad, djelo na temu elektriciteta, objavio je – nakon četrdesetog rođendana!
2. Michael Faraday (1791. – 1867.), engleski fizičar i kemičar koji je otkrio elektromagnetsku indukciju, dijamagnetizam i zakone elektrolize, izumio zaštitu od djelovanja električnog polja te otkrio zakretanje ravnine polarizacije svjetlosti u magnetskom polju, bio je duboko pobožan čovjek – u prezbiterijanskoj crkvi je čak držao mise! Vjerovao je da je prikupljanje bogatstva i priznanja grijeh, pa je glatko odbio ponuđeno predsjedništvo Kraljevskim društvom u Londonu, kao i pripadajuću titulu “sir”.
3. Nikola Tesla (1856. – 1943), jedan od najvećih znanstvenika svih vremena, rođen je 10. srpnja 1867. godine, točno u ponoć, i to za velike grmljavinske oluje. Prema legendi, primalja je vremenske nepogode proglasila lošim znakom, a novorođenče “djetetom tame!
4. Britanski fizičar, matematičar i izumitelj Robert Hooke (1635. – 1703.), čovjek koji je prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem, našao zakon opruge te postavio osnovni zakon teorije elastičnosti i kinetičku hipotezu plinova, kao dječak je više-manje čitavo vrijeme bio bolestan. Kržljav i blijed poput duha, izgledao je poput kakva minijaturnog starčića – nikakvo čudo ako znamo da je do sedme godine živio isključivo na voću i mlijeku, budući da mu je od svega ostalog bilo zlo!
5. Bez stroja za dekodiranje šifriranih poruka neprijatelja, izuma Alana Turinga (1912. – 1954.), Drugi svjetski rat bi vjerojatno potrajao koju godinu dulje. Pa ipak, povijest se britanskom znanstveniku odužila na grozan način. Činjenica da je svojim izumom spasio tisuće života nije mu pomogla da se izvuče od kazne zbog homoseksualnih izleta, u to vrijeme protuzakonitih. Siroti genij bio je podvrgnut kemijskoj kastraciji, a kriminalni dosje ga je isključio iz svih tajnih državnih projekata, od kojih je i za koje je živio. Poniženje ga je natjeralo da si oduzme život.
6. Zacijelo znate da je Isaac Newton (1642. – 1727.) iznio tri zakona gibanja i opći zakon gravitacije, postavio čestičnu teoriju svjetlosti, dao formulu za leću, načinio prvi reflektirajući teleskop te razvio diferencijalni i integralni račun. Ono što možda ne znate jest činjenica da se ovaj genij u slobodno vrijeme bavio opskurnim aktivnostima poput izvođenja alkemijskih pokusa i pravljenja “lijekova” na bazi – žablje bljuvotine!
7. Osnivač kibernetike Norbert Wiener (1894. – 1964.) paralelno je studirao matematiku, fiziku, zoologiju i filozofiju, stekavši titulu doktora znanosti kao osamnaestogodišnjak. Premda genijalan, ovaj Amerikanac bio je smotan kao sajla. Svjesna njegove socijalne nekompentencije te nesnalaženja u prostoru i vremenu, supruga je nad njim bdjela kao kvočka nad pilićima, svakodnevno mu ostavljajući ceduljice s porukama kao što su “Ne zaboravi oprati zube!” i “Pozdravi studente kad uđeš u predavaonicu!”
8. Ništa manje rastresen nije bio ni André-Marie Ampère (1775. – 1836.), čovjek koji je izumio galvanometar, pridonio razvoju električnoga telegrafa, među prvima razlučio atome i molekule te, onako usput, napisao nekoliko knjiga iz područja fizike, metematike, kemije i filozofije. Znao bi, primjerice, hodati bijelim svijetom u rasparenim cipelama i zgužvanom odijelu; zabilježeni su brojni slučajevi njegovog sudaranja s prolaznicima, stablima ili neživim objektima, a navodno je imao i navadu pričati sam sa sobom.
Piše: Lucija Kapural
