Na sjeveru Tuna el-Gebela, arheološkog nalazišta tristotinjak kilometara udaljenog od Kaira, stručnjaci su prije dvije godine otkopali više od dvadeset sarkofaga izrađenih od vapnenca vrhunske kvalitete. U tim kamenim lijesovima, priopćilo je Egipatsko ministarstvo za starine, počivale su mumije visokih svećenika drevnog Egipta.
Pripadnici te moćne i imućne kaste sahranjeni su s neprocjenjivo vrijednim amuletima od zlata i dragog kamenja, ali i svojim “pomoćnicima” – tisućama figurica poznatih pod nazivom “ushabti”. O čemu je riječ? Izrađene od fajanse, pečene gline prevučene neprozirnom kositreno-olovnom caklinom, ove nevelike skulpture redovito su pokapane s velikodostojnicima, kojima su trebale služiti u zagrobnom životu, odnosno obavljati fizičke poslove umjesto njih i štititi ih od potencijalnih opasnosti na onome svijetu.
Svi otkopani predmeti datiraju iz tzv. kasnog razdoblja (688. – 525. prije Krista), perioda egipatske povijesti obilježenog učestalim borbama za neovisnost od stranaca, poput Nubijaca, Asiraca i Perzijanaca. Premda su strani osvajači često kontrolirali zemlju, egipatska religija nastavila se razvijati. Razni okupatori bili su, naime, skloni poštivanju drevnih vjerskih tradicija ove zemlje, a ceremonijalni ukopi pripadnika svećenstva jedna je od njih.
Kasno razdoblje završilo je 332. godine prije Krista, kad je vojska Aleksandra Velikog ušla u Egipat. Nakon smrti velikog vojskovođe 323. godine prije Krista, nasljednici njegova generala Ptolemeja I. vladali su zemljom gotovo tri stoljeća, nakon čega su vlast preuzeli Rimljani.
Piše: Lucija Kapural
