Kojoj se katoličkoj svetici pripisuje moć kakvu bi poželio svaki pivopija? Zašto je Aristotel smatrao da je vlasnike minijaturnih spolovila blagoslovila Fortuna? Kada i gdje se odigrao najkrvaviji sukob u povijesti – do Drugoga svjetskog rata? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. U travnju 1804. godine, meteorski pljusak zasuo je francusko mjesto L’Aigle. Nakon toga spektakularnog događaja, znanstvena zajednica je konačno prihvatila ideju svemirskog podrijetla meteora.
2. Svetoj Brigiti Irskoj, redovnici koja je živjela u Kildareu na prijelazu iz petog u šesto stoljeće, pripisuju se brojna čuda, uključujući pretvaranje vode u kojoj se pralo prljavo rublje u – pivo!
3. Godine 1487. astečki kralj Ahuizotl svečano je otvorio monumentalni hram u Tenochtitlanu. Prema nekim izvorima, na četverodnevnom slavlju povodom tog događaja žrtvovano je – osamdeset tisuća ljudi!
4. Samuraji, neustrašivi ratnici starog Japana, živjeli su i umirali u skladu sa strogim kodeksom časti. Ako bi neki od njih izgubio bitku ili pao zarobljeništvo, počinio bi ritualno samoubojstvo – seppuku odnosno harakiri – rezanjem vlastite utrobe mačem. I žene su mogle postati ratnice, a za njih su vrijedila ista pravila. Onna-musha, kako su se nazivale, borile su se rame uz rame sa samurajima, a seppuku su izvršavale zabadanjem noža u srce.
5. An Shi pobuna, građanski rat koji se vodio u Kini od 755. do 763. godine, znan je i pod nazivom Tinbao pobuna, budući da ju je vođa An Lushan pokrenuo na četrnaestu godišnjicu te ere. Obuhvatila je vladavinu tri cara dinastije Tang te odnijela živote između 33 i 36 milijuna ljudi. Do Drugoga svjetskog rata, bio je to najsmrtonosniji sukob u zapisanoj ljudskoj povijesti.
6. Na početku Prvoga svjetskog rata, Sjedinjene Američke Države imale su samo – osamnaest pilota!
7. Grčki filozof Aristotel (384. prije Krista – 322. prije Krista) nedvojbeno je bio jedan od najmudrijih i najutjecajnijih ljudi svih vremena. Osnivač logike, polihistor, znanstveni sistematičar te odgajatelj Aleksandra Makedonskog, čovjek kojeg su u srednjem vijeku nazivali jednostavno Filozofom, imao je, međutim, prilično osebujno viđenje ljudske fiziologije. Smatrao je, primjerice, da su muškarci s malim penisima sretnici, zato što se sperma u velikom spolovilu nepotrebno hladi, što otežava začeće.
Piše: Lucija Kapural
