Morbidno otkriće: Jesu li lopte korištene u popularnoj majanskoj igri sadržavale pepeo kremiranih vladara?

Ilustracija: chichenitza.com

Kultura Maja, indijanskih naroda nastanjenih na području Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, uistinu se može okarakterizirati kao impresivna. Bili su vrhunski matematičari, astronomi i graditelji. Jedini u Srednjoj Americi koristili su pismo. Zgrade od vapnenca ukrašene skulpturama te monumentalne stepeničaste piramide nekoć su činile krajobraz njihovih gradova. Po mnogočemu su bili ispred svoga vremena, ali ih to nije sprečavalo da prakticiraju i običaje od kojih se modernom čovjeku diže kosa na glavi, poput prinošenja ljudskih žrtava božanstvima.

Mnogo se zna i o njihovu svakodnevnom životu. Primjerice, konzumirali su velike količine čokolade. Nazivali su je xocolatl (“gorka voda”) i konzumirali je kao toplu tekućinu. Bio je to napitak elite – svećenika, plemića i ratnika. Vjerovalo se da konzumentima daje snagu, izdržljivost i mudrost, pa je korišten u religijskim ritualima. Nadalje, prvi su narod za koji se zna da je pušio. Duhan su umatali u listove šećerne trske ili kukuruza, a miješali su ga s različitim travama i aromatičnim smolama.

Poput Tolteka i Azteka, uživali su u nizu igara s loptom. Jedna od najpopularnijih, koju su nazivali tlachtli, mogla bi se nazvati ekstremnim sportom. Dvije ekipe našle bi se na terenu koji je imao oblik dvostrukog slova “T” te prebacivale tešku loptu od kaučuka. Prema pravilima, lopta se nije smjela dodirnuti koljenima već bokovima. Cilj igre? Ubaciti loptu kroz jedan od dva kamena obruča, pričvršćena na zidove. Premda je igra imala ezoterično značenje – tlachtli je predstavljao Univerzum, a lopta Sunce – bila je vrlo gruba, pa su otvoreni prijelomi kostiju i krvave rane bili uobičajena pojava na “tekmama”, a ponekad se čak događalo da lopta ubije igrača. Ništa nježnija nije bila ni pelota, igra loptom koja se igrala u brojnim majanskim gradovima, napose u Tonini.

Ovaj lokalitet, smješten u pokrajini Chiapas na jugu Meksika, isprva je bio poznat po ostacima najveće piramide u zemlji (visoka sedamdeset pet metara, za deset metara nadvisuje čuvenu Piramidu Sunca u Teotihuacánu), da bi arheolozi, predvođeni Juanom Yadeunom Angulom, ondje 2020. otkopali i stadion za spomenute igre loptom. Čuveni znanstvenik nedavno je iznio zanimljivu hipotezu – lopte koje su Maje koristili bile su ispunjene – pepelom njihovih kremiranih vladara!

Angulo, djelatnik Nacionalnog instituta antropologije i povijesti Meksika, sa svojim je timom, naime, na drevnim majanskim loptama otkrio poveće količine organske tvari, za koje vjeruje da je nastala upravo kremacijom. Dok je dio kolega skeptičan prema njegovim zaključcima, Angulo se poziva na drevni majanski tekst “Popol Vuh”, odnosno priču o stvaranju svijeta u kojoj središnje mjesto pripada upravo golemoj kozmičkoj lopti. Prema njegovoj teoriji, majanski vladari su, baš poput egipatskih, svoja tijela pokušavali sačuvati nakon smrti, a lopte su im pritom služile kao neka vrsta spremnika. Bio je to, spekulira znanstvenik, način da se sačuva energija te omogući njeno kasnije kolanje među pripadnicima zajednice.


Piše: Lucija Kapural

Komentari