Koji je američki književnik bio toliko rastresen da je zabunom konzumirao pseću hranu? Zašto se, prema židovskoj tradiciji, bebama ne daju imena starijih osoba u obitelji? Kakva se morbidna anegdota veže uz Rodinovo remek-djelo “Doba bronce”? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabtali!
1. Prema drevnoj židovskoj tradiciji, novorođenom djetetu nikad se ne daje ime stare, bolesne osobe iz obitelji, zbog straha da bi ga “anđeo smrti” mogao pobrkati s imenjakom te prijevremeno odvesti na onaj svijet.
2. Samuel Taylor Coleridge (1772. – 1834.), jedan od najvećih engleskih pjesnika, tijekom studija je upoznao kolegu Roberta Southeya, s kojim je planirao osnovati utopističku zajednicu u Americi. Pantisokracija, zajednica koja se trebala temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti, ostala je teoretska ideja: momci se, naime, nisu uspjeli dogovoriti oko lokacije na kojoj bi je osnovali. Unatoč tome, nastavili su se družiti, a čak su oženili dvije sestre, Sarah i Edith Flicker.
3. U srednjem vijeku, diljem Europe je bilo rašireno praznovjerje da se vještice sastaju s vragovima u noći punog mjeseca, najčešće ispod orahova stabla, a potom odaju mahnitim orgijama. Ni srednovjekovna Kina nije bila pošteđena takvih besmislica, s tim da su se idealnom lokacijom za vještičarenje, bacanje zlih čini i slične nečiste aktivnosti smatrale kuće u kojima nema – miševa! Ovi su glodavci, naime, smatrani ultimativnom zaštitom od bilo kakve magije.
4. Thomas Wolfe (1900. – 1938.), jedan od vodećih američkih modernista, istodobno je bio silno pronicljiv (primjerice, vrlo je rano prepoznao opasnost od Hitlerova uspona) i toliko rastresen da se ponekad doimalo kako živi u paralelnoj stvarnosti. Autor remek-djela “Pogledaj dom svoj, anđele” u takva je stanja zapadao naročito kad je stvarao. Poznato je da je pisao kao u pomami, stojeći za visokim pultom i bacajući ispisane stranice preko ramena, u otvoreni kovčeg. Pritom bi nerijetko zaboravljao jesti, piti i obavljati fiziološke potrebe. Njegovi biografi zabilježili su sljedeću bizarnu zgodu: jednom je čitavu noć pisao na hladnjaku, da bi tek ujutro shvatio kako se u konzervama koje je, onako usput, ispraznio nalazila – pseća hrana!
5. Dok u većini svjetskih muzeja možete uživati u pogledu na remek-djela, “Muzej loše umjetnosti”, osnovan 1994. godine u Bostonu, hram je umjetničkih podbačaja. U zbirci, koja se iz godine u godinu povećava, nalaze se radovi inače talentiranih umjetnika nastali nakon što su ovi doživjeli psihički slom, ali i (ne)djela amatera čiju bi tehnuku nadmašilo i petogodišnje dijete, ne pretjerano napredno za svoju dob.
6. Dana 21. srpnja 1969. godine, američki astronaut Neil Armstrong upisao se u povijest kao prvi čovjek koji je stupio na Mjesec. U tom trenutku, Amerikanac David Trelfall postao je bogatiji za osamnaest tisuća dolara. Pet godina ranije, on se, naime, bio okladio, s vjerojatnošću od tisuću prema jedan, da će čovjek stupiti na Mjesec prije 1. siječnja 1971.
7. Čuveni francuski kipar Auguste Rodin (1840. – 1917.) na pariškom Salonu 1877. godine predstavio je veličanstveni akt “Doba bronce”. Djelo je bilo toliko realistično da se proširila glasina kako je umjetnik žrtvovao živi model, neku siromašnu djevojku, a potom obložio truplo broncom! Dakako, radilo se o apsolutnoj gluposti.
Piše: Lucija Kapural
