Kako su križari riješili problem transporta trupla palih suboraca? Zašto u Pentagonu ima dvostruko više zahoda nego što je to potrebno? Koji je svetac, prema legendi, kilometrima hodao noseći vlastitu odrezanu glavu? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Najveća poslovna zgrada na svijetu, Pentagon, sjedište je Ministarstva obrane i Združenoga stožera oružanih snaga SAD-a. Zapošljava gotovo trideset tisuća osoba iz vojnog i civilnog sektora. Kako joj ime kazuje, peterokutnog je oblika, a izgrađena je tijekom Drugoga svjetskog rata. Zanimljivo je da zgrada ima dvostruko više zahoda nego što je potrebno. Ostavština je to segregacijske politike – u vrijeme kad je zgrada podignuta, u Virginiji je još uvijek bio na snazi zakon koji je propisivao odvajanje toaleta za crnce i bijelce.
2. Jedan od najosebujnijih rituala prošnje potječe iz antičke Grčke. Bilo je uobičajeno da mladić odabranici baci jabuku; ako bi je ova prihvatila, smatralo se to znakom pristanka na udaju.
3. Križarski ratovi, vojni pohodi koje su, na poticaj papa, kršćani zapadne i srednje Europe vodili od kraja jedanaestog do u drugu polovicu trinaestog stoljeća protiv Seldžuka, Fatimida i drugih islamskih dinastija i država za oslobođenje svetih mjesta u Palestini, ispisali su neke od najkrvavijih stranica svjetske povijesti. Bojišnice su bile prepune trupla, što je stvorilo problem njihova transporta. Rješenje je bilo pragmatično koliko i morbidno. Križari su na bojište počeli nositi goleme kotlove, u koje su ubacivali tijela palih suboraca – meso bi se doslovce rastalilo, pa bi ponijeli samo gole kosti!
4. Sveti Denis, kršćanski mučenik iz trećeg stoljeća, smatra se zaštitnikom grada u kojem je bio biskup, Pariza. Pogubljen je 250. godine, u vrijeme Decijevih progona kršćana. Prema legendi, nakon što mu je odrezana glava, Denis ju je podigao sa poda te s njom šetao deset kilometara, propovijedajući čitavo vrijeme!
5. U vrijeme inkvizicije, vjerovalo se da vještice mogu plutati u šupljoj ljusci jajeta, a tragovi tog praznovjerja su, u ruralnim dijelovima Europe, vidljivi i danas. Naime, mnogi ljudi zdrobe ljusku nakon što iz nje izvade jaje, vjerujući kako ih taj postupak štiti od uroka, napose onih vezanih za obiteljski život.
6. Njemački kralj Konrad III. (1093. – 1151.), prvi vladar iz dinastije Hohenstaufovaca, zapamćen je po sukobu s bavarskim vojvodom Henrikom Welfom, koji je doveo do dugotrajnih ratova između gvelfa i gibelina. Godine 1140. kralj je napao vojvodin dvorac Weinsberg te ga je, nakon opsade, uspio i zauzeti. Kako bi pokazao milosrđe, ženama je dopustio ne samo da odu već i da sa sobom ponesu sve što mogu natovariti na leđa. Umjesto hrane, odjeće i dragocjenosti, lukave i očito fizički snažne žene na leđima su iznijele svoje muževe, sinove i braću, kojima je prijetila sigurna smrt.
7. Tlakomjer, spravu za mjerenje tlaka u arterijama, davne 1896. godine izumio je talijanski internist, pedijatar i patolog Scipione Riva-Rocci (1863. – 1937.), a nazivao ga je sfigmomanometrom. Dugo godina, svako očitanje krvnog pritiska mjerenog ovom metodom bilježilo se njegovim inicijalima “RR”.
Piše: Lucija Kapural
