Monstruozni krokodil od osam tona nekoć je bio suvereni vladar – Sahare!

Fotografija: Pixabay

Paleontolog Paul Serano život je posvetio proučavanju fosilnih ostataka drevnih krokodila. Došao je do zanimljivog otkrića – prije šezdeset milijuna godina, dok su drugdje dominirali dinosauri, Saharom su vladali upravo ovi veliki gmazovi. Veparski, psoglavi i palačinkasti krokodil, drevni gospodari ovog prostranstva, bili su predvođeni Anatosuchusom, patuljastim krokodilom ne dužim od metra, s uzdigntim osjetljivim nosom. Bili su, blago rečeno, neobična družina.

Gmaz vegetarijanac Kaprosuchus odnosno veparski krokodil u ustima je imao tri para prenaglašenih očnjaka sličnih kljovama. Ništa mu nije moglo uteći kad bi mu se nad plijenom zaključale čeljusti, a opasnim ga je činila i činjenica da je bio iznimno brz i okretan trkač, što je rijetkost za hladnokrvne gmazove. Vegetarijanskog “menija” držao se i psoglavi krokodil, dok je njegov štakorasti “kolega” donjim sjekutićima prekopavao tlo. Najneobičniji je bio Laganosuchus, palačinkasti krokodil – na tijelu od šest metara imao je metar dugačku plosnatu glavu i čeljust s vrlo sitnim zubima. U lovu se ne bi “oznojio”: samo bi razjapio čeljusti te čekao da plijen u njih “ušeta”.

Tijekom bogate karijere, Serano je otkrio više od dvadeset vrsta izumrlih krokodila, a onoj najstarijoj pripadao je monstruozni Sarcosuchus imperator – superkrokodil dužine dvanaest metara, težak preko osam tona, vladao je Saharom prije devedeset milijuna godina, u vrijeme kad su ondje bujale džungle. “Riječ je o poznatom obrascu evolucije: jedna se vrsta uvijek pokuša razviti prema divovskim tjelesnim proporcijama i vrhu hranidbenog lanca”, objašnjava Serano. “Premda je Sarcosuchus bio zastrašujuće moćna zvijer, nije bilo spasa kad su se saharske močvare počele isušivati i pretvarati u guštare i savane kojima gospodare sisavci”.

Piše: Lucija Kapural


Komentari