Mongolija: Konjska krv kao energetski napitak

Konji su sastavni dio života Mongola. U vrijeme suše koja je zadesila Mongoliju krajem 12. st., i to kroz duže vremensko razdoblje, odrastao je Džingis-kan. Neimaština je imala za posljedicu val nasilja, kao i posvemašnju nesigurnost. Džingis-kan je odlučio promijeniti situaciju, a u ostvarivanju svog nauma imao je i dosta sreće jer su se primjerice i prirodni uvjeti promijenili početkom 13. stoljeća.

Najveće carstvo ikada stvoreno!

Džingis-kan je početkom 13. st. osnovao Mongolsko Carstvo, koje će tijekom vremena ući u najveća carstva ikada stvorena. To će carstvo u konačnici imati čak oko 9 milijuna kilometara. Osvajački pohodi ogromnih razmjera nastojali su se u dosadašnjoj povijesnoj znanosti povezati upravo sa sušnim razdobljem, i krizom koja iz tih nepovoljnih klimatskih uvjeta proizašla. Takvo je stanje pogoršalo međuljudske odnose i uopće život na području Mongolije. Klasično javio se val nekontroliranog nasilja.

Uloga drveća?


Upravo je u vrijeme suše rođen Džingis-kan, koji je kasnije uspio ujediniti razjedinjena mongolska plemena i krenuti u osvajanja. Nova istraživanja godova drveća pokazala su da je u prvom desetljeću 13. st. nastupila velika promjena klime. Sušu je zamijenilo razdoblje dugih kiša koje su trajale čitavo desetljeće Ta je promjena dovela do gospodarskog uzleta koji je omogućio osvajanja i realizaciju megalomanskih Džingis-kanovih planova. Konji su bili ključ u osvajanju novih teritorija, pri čemu se od svakog ratnika očekivalo da ima više konja. Drveće pokazuje da se Mongolija krajem 12. st. suočila s velikim klimatskim promjenama. Temperature su negdje porasle za 4,5 stupnja. Trenutačno imamo sličnu, ali vjerojatno i malo goru situaciju koja ubija milijune stoke i dovodi u pitanje kroz duži vremenski period ljudski opstanak na Zemlji. U tom smislu godovi stabala pričaju i priču o uvjetima u kojima je  Džingis-kan krenuo u osvajanja.

Zarezivanje žile

Za napredovanje Mongola bili su od neprocjenjive važnosti konji koji su im omogućili mobilnost, ali i preživljavanje. Konji su imali obilje hrane u periodu kiša, a ako je ratnicima nedostajalo snage jednostavno bi zarezivanjem žile u jednom od svojih konja uspjevali nadoknaditi nedostatak energije.

Kombinacija klimatskih uvjeta kao i velika populacija izdržljivih konja koja je daleko nadmašila svojom brojnošću ljudsku populaciju, omogućila je preživljavanje i gospodarski uspon praćen uspješnim osvajanjima Mongola. Ne kažu bez razloga “Mongol bez konja je poput ptice bez krila”.

Piše: Sonja Kirchhoffer
.

Komentari