Važan korak u ljudskoj evoluciji imao je gen za probavu mlijeka, koji je smatraju znanstvenici dao Europljanima veliki prednost u preživljavanju jer su ljudi nakon njegova usvajanja postali manje ovisni o hirovima prirode. Upravo je on rezultirao naglim porastom populacije u Europi. Ovaj se gen morao razviti nakon što su ljudi počeli uzgajati životinje. Kada se jednom pojavio brzo se širio ovdašnjom populacijom. Znanstvenici sa Sveučilišta u Bristolu pronašli su ostatke mliječne masti u keramičkim posudama koje se datiraju otprilike u sredinu 6. tisućljeća pr. Kr.
Ogroman uzorak
Istraživači su analizirali ogroman uzorak od 4300 keramičkih posuda sa 70-ak arheoloških lokaliteta koji su pripadali nalazištima kulture linearnotrakaste keramike. U pitanju su najstarije poljodjelske neolitičke kulture koje su se smjestile na području Europe, s tim da su se istraživači usmjerili na lokalitete u središnjoj Europe. Upotreba mlijeka je identificirana na čak 65 posto analiziranih mjesta.
Ljudi više ovisili o mlijeku nego mesu
Nove metode za datiranje masnoća u keramici omogućile su preciznije datiranje početaka upotrebe mlijeka i mliječnih proizvoda. Smatra se da su u srednju Europu ovu tradiciju upotrebe mlijeka donijele zajednice Europljana migranta iz istočne, zapadne i jugoistočne Europe. Ovo istraživanje potvrđuje mišljenje arheologa Peter Boguckija s Princetona koji je još prije više desetljeća smatrao da su ljudi u neolitičkoj Europi više ovisili o mlijeku nego mesu. Iako su mlijeko i mliječni proizvodi u linearnotrakastoj kulturi korišteni u velikoj količini, ipak nisu bili univerzalno prihvaćeni.
Piše: Sonja Kirchhoffer
