Lokalitet El Bahnasa, smješten na desnoj obali Nila, prava je meka za egiptologe. Ondje se, naime, u drevnoj prošlosti nalazio veličanstveni grad Oksirinh. Arheološka istraživanja na ovom su području otkrila mnogobrojne rimske i koptske starine te više tisuća papirusa, ponajviše grčkih tekstova, koji se smatraju važnim vrelima za poznavanje povijesti Egipta u rimsko i bizantsko doba. Tzv. oksirinhijske papiruse, kako ih stručnjaci nazivaju, koncem devetnaestog stoljeća okrili su britanski arheolozi Bernard Pyne Grenfell i Arthur Surridge Hunt, na jednome starom deponiju. Nastali u razdoblju između prvoga i šestog stoljeća, sadrže grčke i latinske tekstove te književna djela, među kojima su i “dragulji” poput Pindarovih pjesama, Sapfinih i Alkejevih fragmenata, odlomci Menandrovih komedija te velik dio Sofoklove satirske igre “Tragači”.
Na tom lokalitetu, smještenom oko 160 kilometara od Kaira, prošle godine je otkriveno nešto uistinu zanimljivo, a uz to i poprilično tajanstveno – grobnica muškarca koja je bila zapečaćena duže od dva i pol tisućljeća. Ovo je, napominju stručnjaci, rijetkost: većinu drevnih egipatskih grobnica su, kroz stoljeća, poharale pljačkaške bande.
U sarkofagu je ležala izvrsno očuvana mumija iz razdoblja 26. dinastije (664. prije Krista – 525. prije Krista). Muškarac je sahranjen s četiri kanope (bogato oslikane urne u koje su, tijekom mumificiranja, položeni unutrašnji organi pokojnika), brojnim amuletima od dragog kamenja, među kojima se ističe onaj u liku skarabeja, perlicama od žada te “vojskom” od četiri stotine figurica poznatih pod nazivom ushabti. Izrađene od fajanse, pečene gline prevučene neprozirnom kositreno-olovnom caklinom, svojim su vlasnicima trebale služiti u zagrobnom životu. Upravo tu svrhu, pretpostavljaju stručnjaci, imao je i najzagonetniji nalaz – jezik presvučen zlatom u ustima mumije!
“Funkcija zlatnog jezika je, prema našim uvidima, bila da pokojniku omogući komuniciranje s božanstvima poput Ozirisa, pboga podzemlja”, ispričala jevoditeljica istraživanja Esther Pons Mellado, arheologinja zaposlena u Egipatskom ministarstvu turizma i starina.
Identitet pokojnika još uvijek nije utvrđen, no znanstvenica i njeni kolege nadaju se kako će nastavak iskopavanja donijeti neke tragove po tom pitanju. Ono što se sa sigurnošću može reći jest da se radilo o imućnom i uglednom čovjeku.
Piše: Lucija Kapural
