Šokantno otkriće: narod Maya jeo je pse

Nova istraživanja civilizacije Maya pokazala su da je ova skupina naroda, koja je nastanjivala područje Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, očito uzgajala pse za svoju prehranu. To su potvrdila arheološka istraživanja u drevnom gradu Seibalu, smještenom na području današnje Gvatemale, a koji je egzistirao između 1000. pr. Kr. i 950. po. Kr.

Pitanje načina prehranjivanja

Seibal je imao, u trenutku najvećeg procvata, oko 10 000 stanovnika, što znači da je grad morao imati organiziran sustav opskrbe. U Europi i Aziji ljudi su počeli uzgajati životinje i prije neolitika, no u drevnoj kulturi Maya nisu pronađeni pokazatelji intenzivnijeg uzgoja životinja, što otvara pitanje načina njihova prehranjivanja  i opskrbljivanja proteinima.

Odgovor zasnovan na analizi kostiju i zuba


Odgovor na to pitanje, barem je dijelom, ponudilo relativno nedavno provedeno istraživanje u kojem su znanstvenici analizirali ostatke kostiju i zuba različitih životinja na području Seibala. Analizirana osteološka građa datirana je u razdoblje između 700. pr. Kr. i 350. po Kr., a prilikom analize vodilo se računa o razini izotopa ugljika i dušika, pri čemu je njihova niska razina išla u prilog samostalne prehrane životinja dok je njihova visoka razina povezana s utjecajem čovjeka. Provedena kemijska analiza je pokazala da je narod Maya svoju prehranu obogaćivao mesom divljih životinja poput jelena, tapira, pekarija i drugih. Kosti ovih divljih životinja pokazale su nisku razinu izotopa ugljika i dušika. Druge analizirane kosti poput psećih i purećih, kao i zuba jedne divlje mačke, pokazale da su ove potonje životinje bile hranjene od strane čovjeka, i to ponajviše kukuruzom.

Držanje iz ritualnih razloga

Jaguar, čiji je zub podvrgnut kemijskoj analizi, je prema provedenoj analizi život proveo u zatočeništvu, hraneći se uglavnom kukuruzom. Pretpostavlja se da su se jaguari držali u zatočeništvu iz ritualnih razloga čemu bi u prilog išli likovni prikazi u Maya, a na kojima često njihovi vladari u naručju nose jaguare ili mačju mladunčad. Kosti analiziranih pasa su uglavnom potjecale s lokalnog područja dok su samo ostaci dvojice starijih pasa bile s teritorija udaljenog nekih 160 km. Zanimljivo je da su ta dva psa nađena u jami zajedno s jaguarom pa se pretpostavlja da je riječ o ritualnom činu, premda se ne bi svi složili s tom tvrdnjom jer za nju nema još dovoljno dokaza.

Uzgoj pasa za prehranu

U prilog uzgoju pasa za ljudsku prehranu ide i dob ubijenih životinja koje su sve smaknute otprilike u istoj dobi od približno godine dana, što je doba u kojoj se životinje obično kolju. Analiza DNA pokazala je da su kosti nađenih pasa pripadale različitim pasminama. Provedeno arheološko istraživanje ide u prilog da je narod Maya ne samo uzgajao pse za prehranu, i možda ceremonijalne svrhe, već da ih je prevozio na velike udaljenosti, što znači da se uz uzgoj pasa radi mesa ovdje razvila i mreža trgovine bazirana na psima. Ranija istraživanja pokazala su da je ovaj narod pse držao i kao kućne ljubimce. Znači postojalo je više kategorija pasa te su psi određenih obilježja služili za uzgoj u svrhu prehrane dok su neki, vjerojatno, u manjem broju uživali privilegij kućnih ljubimaca. Ovo istraživanje moglo bi predstavljati kariku koja nedostaje u razumijevanju prehrane drevnih  Maya.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari