Šokantno otkriće: narod Maya jeo je pse

Nova istraživanja civilizacije Maya pokazala su da je ova skupina naroda, koja je nastanjivala područje Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, očito uzgajala pse za svoju prehranu. To su potvrdila arheološka istraživanja u drevnom gradu Seibalu, smještenom na području današnje Gvatemale, a koji je egzistirao između 1000. pr. Kr. i 950. po. Kr.

Pitanje načina prehranjivanja

Seibal je imao, u trenutku najvećeg procvata, oko 10 000 stanovnika, što znači da je grad morao imati organiziran sustav opskrbe. U Europi i Aziji ljudi su počeli uzgajati životinje i prije neolitika, no u drevnoj kulturi Maya nisu pronađeni pokazatelji intenzivnijeg uzgoja životinja, što otvara pitanje načina njihova prehranjivanja  i opskrbljivanja proteinima.

Odgovor zasnovan na analizi kostiju i zuba

Odgovor na to pitanje, barem je dijelom, ponudilo relativno nedavno provedeno istraživanje u kojem su znanstvenici analizirali ostatke kostiju i zuba različitih životinja na području Seibala. Analizirana osteološka građa životinja datirana je u razdoblje između 700. pr. Kr. i 350. po Kr., a prilikom analize vodilo se računa o prisutnoj razini izotopa ugljika i dušika u kostima. Niska razina ovih izotopa pokazatelj je samostalne životinjske prehrane dok je viša pokazatelj upliva čovjeka. Provedena kemijska analiza je pokazala da je narod Maya svoju prehranu obogaćivao mesom divljih životinja poput jelena, tapira, pekarija i drugih čiji su ostaci ukazivali na nisku razinu izotopa ugljika i dušika. Druge analizirane životinjske kosti poput psećih i purećih, kao i zuba jedne divlje mačke, pokazale su da su one bile hranjene od strane čovjeka, i to ponajviše kukuruzom.


Držanje iz ritualnih razloga

Jaguar, čiji je zub podvrgnut kemijskoj analizi, je život proveo u zatočeništvu, hraneći se uglavnom kukuruzom. Pretpostavlja se da su se jaguari držali u zatočeništvu iz ritualnih razloga čemu bi u prilog išli likovni prikazi u Maya, a na kojima su često prikazani u naručju vladara. Kosti analiziranih pasa su uglavnom potjecale s lokalnog područja dok su samo ostaci dva starija psa bila s udaljenijeg teritorija. Zanimljivo je da su spomenuta dva psa nađena u jami zajedno s jaguarom pa se pretpostavlja da je riječ o nekakvom ritualnom činu, premda se ne slažu svi s tom tvrdnjom.

Uzgoj pasa za prehranu

U prilog uzgoja pasa za ljudsku prehranu ide i dob ubijenih životinja koje su sve smaknute otprilike u istoj dobi od približno godine dana, što je dob u kojoj se životinje obično ubijaju. Analiza DNA pokazala je da su kosti nađenih pasa pripadale različitim pasminama. Provedeno arheološko istraživanje ide u prilog da je narod Maya ne samo uzgajao pse za prehranu, i možda ceremonijalne svrhe, već da ih je prevozio na velike udaljenosti, što znači da se uz uzgoj pasa ovdje razvila i mreža trgovine bazirana na njima. Ranija istraživanja pokazala su da je ovaj narod pse držao i kao kućne ljubimce. Znači postojalo je više kategorija pasa te su psi određenih obilježja očito služili za uzgoj u svrhu prehrane dok su neki, vjerojatno, u manjem broju uživali privilegije kućnih ljubimaca. Ovo istraživanje daje novi uvid u ishranu Maya popunjavajući dosadašnje nedoumice.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Komentari